BRANKO SALAJ, politolog, poslovni čovjek, publicist i jedan od ravnatelja Hine, umro je danas u Stockholmu u 90. godini života, doznaje se iz kruga obitelji.

Salaj je rođen 1932. u Zagrebu. Kao student engleskog jezika i etnologije u Zagrebu, iskoristio je poziv iz Švedske, otputovao u Stockholm, zatražio azil i ostao ondje živjeti, osnovao obitelj i razvio karijeru stručnjaka u švedskom Savezu poslodavaca građevinske industrije.

Godine 1991. po uspostavi neovisne Republike Hrvatske, vratio se u Hrvatsku i najprije tri mjeseca bio savjetnik predsjednika dr. Franje Tuđmana, a u srpnju postao ministar informiranja u vladi RH (1991.-1992.). Kako je kazao, Ministarstvo je pratilo međunarodne TV i radiokanale, pomagalo u održavanju sustava lokalnih radiopostaja, dokumentiralo ratna zbivanja tijekom Domovinskog rata i pomagalo u radu stranih dopisnika.

Bio veleposlanik, kandidirao se na izborima

U proljeće 1992. Salaj pokreće prvi hrvatski Zakon o javnom informiranju, čije neke važne odredbe poput formiranja pluralnog Vijeća za slobodu javne riječi, otvoren pristup podatcima javne uprave i godišnje objavljivanje podataka o vlasništvu medija nisu provedene.

Potom je imenovan veleposlanikom Hrvatske u Francuskoj i Nizozemskoj te stalnim predstavnikom Hrvatske pri UNESCO-u. Nakon toga izabran je za ravnatelj Hine na čijem je čelu bio od 1997. do 1999. i u kojoj "inicira veliki program restrukturiranja". U veljači 1999. podnosi ostavku i na tu dužnost i odlazi u mirovinu.

Kao stranački neopredijeljen, na izborima 2000. bio je kandidat HSLS-a na koalicijskoj listi „za dijasporu“ s SDP-om.

Sudjelovao u političkoj emigraciji

Po dolasku u Švedsku, Salaj je najprije u Stockholmu završio koledž pa studij političke ekonomije i politologije, a zatim političku ekonomiju magistrirao na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (SAD).

Bio je aktivan u hrvatskoj političkoj emigraciji. Godine 1970. u Stockholmu je osnovao Društvo prijatelja Matice hrvatske Matija Gubec, koje je radilo na kulturnom okupljanju hrvatskih useljenika i borilo se za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj te davalo podršku proganjanim Hrvatima iz javnog i kulturnog života. Nakon pada Hrvatskog proljeća Društvo je organiziralo u Göteborgu najveće prosvjedne demonstracije hrvatskih radnika u Europi.

Društvo je oštro osuđivalo terorističke akcije dijela hrvatske emigracije, gradilo to kao dio svoga identiteta i bilo uvažavano u švedskoj politici.

Od 1973. do 1988. Salaj je bio poslovni konzultant u upravljanju poduzećima, a zatim do povratka u Hrvatsku 1991. vodio revizorski lanac BDO Švedska.