NORVEŠKI kralj Harald V. preminuo je u 89. godini. Prošloga tjedna bio je primljen u bolnicu zbog liječenja rijetke bolesti krvi, piše BBC.

Kraljevska palača u Oslu priopćila je da je kralj umro mirno u petak u 6:35 sati u Nacionalnoj bolnici. U posljednja 24 sata posjetili su ga članovi obitelji, a građani su ispred palače ostavljali cvijeće. Bio je prvi norveški monarh rođen u domovini od 14. stoljeća. Na prijestolju će ga naslijediti sin Haakon.

Moderan monarh

U 35 godina vladavine ostat će zapamćen kao popularan reformator koji je modernizirao monarhiju. Oženio je pučanku, prekinuvši time tradiciju, i bio je ujedinjujuća figura u razdobljima nacionalnih kriza. Analitičari ga opisuju kao prizemljenog, poštovanog i voljenog vladara, "djeda nacije" i "narodnog kralja" - titulu koju je nosio i njegov otac, kralj Olav V.

Nakon terorističkih napada u Oslu i na otoku Utøyi 2011. godine, Harald je pozvao Norvežane na zajedništvo i poručio im je da strah ne smije prevladati.

Posljednjih godina Haralda i njegovu obitelj pratili su zdravstveni problemi i skandali. Među njima se ističu veze njegove snahe Mette-Marit s pokojnim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom te presuda za silovanje njezinom sinu Mariusu Borgu Høibyju.

Povjesničar i dopisnik TV2 Ole-Jørgen Schulsrud-Hansen rekao je za BBC kako je za Haraldove vladavine norveška monarhija postala ravnopravnija i transparentnija po pitanju financija i zdravlja. Tove Taalesen, dopisnica Nettavisena, opisala je kralja kao "jednog od nas". Stručnjakinja za kraljevsku obitelj iz časopisa Se og Hør, Caroline Vagle, izjavila je kako je "uvijek bio vrlo blizak s narodom".

Kada se norveška nogometna reprezentacija vratila iz SAD-a, nakon što je prvi put ušla u četvrtfinale Svjetskog prvenstva, Harald ih je osobno primio u palači.

Iza sebe je ostavio suprugu, kraljicu Sonju, s kojom je bio u braku gotovo 58 godina, kćer, princezu Märthu Louise, sina i novog kralja Haakona te šestero unučadi.

Djetinjstvo u izbjeglištvu

Harald je rođen 21. veljače 1937. na imanju Skaugum pokraj Osla. Imao je tri godine kada je po Hitlerovoj naredbi započela invazija na Norvešku u Drugom svjetskom ratu. Njegova majka je s djecom pobjegla preko granice u Švedsku, a potom su na poziv američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta otputovali u Sjedinjene Države.

Princ Harald vratio se s obitelji u Norvešku po završetku rata, gdje je završio školovanje i odslužio obvezni vojni rok. Prijestolonasljednikom je postao 1957. godine. Od 1960. do 1962. studirao je društvene znanosti, povijest i ekonomiju na koledžu Balliol u Oxfordu.

Brak koji je prekinuo tradiciju

Sonju Haraldsen, kćer poduzetnika, upoznao je na zabavi, no na očevo dopuštenje za brak morao je čekati devet godina. Kralj Olav nadao se da će mu se sin oženiti europskom princezom. Harald je ocu rekao da će ostati neženja ako se ne bude smio oženiti Sonjom, što je kasnije potvrdio i za norvešku nacionalnu televiziju. Otac je na kraju popustio pa se par vjenčao u katedrali u Oslu 29. kolovoza 1968.

Haraldov je odabir omogućio i njegovoj djeci da stupe u brak s osobama bez plemićkih titula. Prema riječima Caroline Vagle, to je "pomoglo u okončanju dominacije muškaraca u kraljevskoj obitelji". "Nikada se nije bojao pokazati emocije, humor ili ranjivost, a to ga je činilo vrlo ljudskim", dodala je Vagle.

Kralj naroda

Regentom je postao 1990., kada mu se otac razbolio, a na prijestolje je stupio nakon Olavove smrti 17. siječnja 1991. Povjesničar Trond Norén Isaksen smatra da se kralj istinski profilirao oko 2000. godine, kada se iz suzdržane i sramežljive osobe preobrazio u čovjeka punog empatije i otvorenosti.

U srpnju 2011. Harald se suočio s golemim izazovom. Neonacist Anders Breivik bombom je u Oslu ubio osmero ljudi, a potom je na otoku Utøyi usmrtio još 69 osoba, uglavnom tinejdžera. Kralj se već sljedeći dan obratio naciji. Tjednima kasnije održao je govor u kojem je izrazio suosjećanje sa žrtvama i njihovim obiteljima kao otac, djed, suprug i kralj. Dok je govorio, glas mu je drhtao i bio je na rubu suza. "Mogu samo zamisliti dubinu vaše boli. Kao kralj ove nacije, suosjećam sa svakim od vas", poručio je.

Povjesničar Ole-Jørgen Schulsrud-Hansen smatra da se taj trenutak urezao u kolektivno pamćenje kao primjer onoga što monarhija treba predstavljati.

Kralj je 2016. godine ponovno privukao pažnju javnosti snažnim govorom o vjerskoj, etničkoj i seksualnoj raznolikosti. Rekao je da Norvežani potječu iz "Afganistana, Pakistana i Poljske, iz Švedske, Somalije i Sirije", da "vjeruju u Boga, Alaha, Svemir ili u ništa" i da su to "djevojke koje vole djevojke, dečki koji vole dečke, te djevojke i dečki koji se vole međusobno".

Sportaš i zaštitnik prirode

Kralj je bio predani sportaš i ekolog. Bio je jedan od pokretača norveškog ogranka Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) i predsjedao mu je 20 godina. Kao uspješan jedriličar, triput je predstavljao Norvešku na Olimpijskim igrama, a natjecateljsku karijeru zaključio je 2022. godine.

Obiteljske odluke i posljedice

Kada se princ Haakon 2001. oženio Mette-Marit, kralj i kraljica prihvatili su njezinog četverogodišnjeg sina iz prijašnje veze. Marius Borg Høiby tretiran je kao član obitelji, iako je dvor kasnije naglasio da on nikada nije imao kraljevski status. Kraljeva kći, princeza Märtha Louise, prvo se udala za norveškog pisca, a 2024. i za Amerikanca koji se deklarira kao šaman, što je izazvalo kontroverze. Zbog njihovih poslovnih aktivnosti na kraju se povukla s kraljevskih dužnosti.

Iako su neki smatrali da je Harald bio previše popustljiv prema odlukama svoje obitelji, Vagle smatra da je time pokazao kako su mu razgovor i razumijevanje važniji od strogih naredbi.

Posljednji dani

Kralj je zbog narušenog zdravlja u travnju 2024. trajno smanjio broj javnih dužnosti. Liječio se kortizonom zbog rijetke hemolitičke anemije, bolesti koja uzrokuje smanjenje broja crvenih krvnih stanica. U bolnicu je primljen 17. kolovoza, nakon čega je njegov sin preuzeo ulogu regenta.

Samo ove godine kraljevska se obitelj suočila s nizom kriza. Suđenje Mariusu Borgu Høibyju za silovanje mjesecima je bilo u središtu pozornosti. U lipnju je osuđen na četiri godine zatvora, na što je uložio žalbu. Høiby je posjetio kralja Haralda neposredno prije njegove smrti.

Nekoliko dana prije početka suđenja objavljeni su dokumenti koji otkrivaju kontakte njegove majke Mette-Marit s Jeffreyjem Epsteinom. Ona se kasnije ispričala kralju i kraljici zbog trogodišnjeg poznanstva s Epsteinom, priznala je "lošu procjenu" i izjavila da žali što ga je upoznala. Dva dana nakon završetka suđenja sinu, Mette-Marit je podvrgnuta transplantaciji pluća zbog plućne fibroze, dijagnosticirane prije osam godina. Liječnici procjenjuju da njezino stanje neće biti stabilno još godinu dana, što će predstavljati izazov za novog kralja Haakona.

Budućnost monarhije

Krize su se odrazile na popularnost monarhije. Anketa za list Aftenposten pokazala je pad podrške sa 72 na 54 posto. Druga istraživanja pokazuju da gotovo polovica Norvežana smatra da Mette-Marit ne bi trebala postati kraljica, iako se očekuje da će Haakon na tome ustrajati. Unatoč padu podrške instituciji, Caroline Vagle ističe da kritike rijetko bile usmjerene osobno na Haralda, jer su ga "svi voljeli". Povjesničar Trond Norén Isaksen primijetio je: "Kada stvari krenu po zlu, ljudi krive sve osim kralja".

Pred Haakonom je sada pitanje kako će se nositi s problemima unutar obitelji. Tove Taalesen smatra da je on već pokazao sposobnost vodstva i da se dobro nosio s nedavnim krizama. Strategija obitelji bila je distanciranje od suđenja Mariusu Borgu Høibyju, što je uglavnom uspjelo. Iako ostaju otvorena pitanja o dokumentima vezanim uz Epsteina, očekuje se da će se Norvežani sada usredotočiti na sjećanje na kralja i na podršku njegovu nasljedniku.