OPĆA skupština UN-a danas će glasati o rezoluciji kojom bi svijet trebao formalno početi napuštati tradicionalnu Mercatorovu projekciju karte svijeta i prijeći na kartu koja preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Robert Dussey, ministar vanjskih poslova Toga, izjavio je da je rezoluciju predložio Togo te da su je podržale i druge zemlje, među kojima je svih 54 članica Afričke unije. Nije naveo ukupan broj država koje podržavaju inicijativu. "Ovo nije politička, već znanstvena rasprava, jer postoje znanstveni dokazi i svi moramo prihvatiti stvarnost", ustvrdio je.

Rezolucije UN-a nisu pravno obvezujuće, no ako rezolucija bude usvojena, mogla bi dovesti do promjena u obrazovnim programima i svakodnevnoj tehnologiji, s obzirom na široku upotrebu Mercatorove projekcije u obrazovanju, tehnologiji i upravljanju.

Afrička unija podržala kampanju u kolovozu 2025. godine

Projekciju je 1569. godine predstavio flamanski kartograf Gerardus Mercator kako bi pomogao pomorcima u navigaciji. Gotovo pet stoljeća kasnije ona je i dalje globalni standard.

Zbog načina na koji je projekcija izrađena, područja u blizini ekvatora na njoj izgledaju znatno manja nego što doista jesu, dok područja na velikim geografskim širinama izgledaju znatno veća. Primjerice, na karti Afrika izgleda približno jednako velika kao Grenland, iako je afrički kontinent čak 14 puta veći od tog danskog teritorija.

"U Afriku biste mogli smjestiti Sjedinjene Američke Države, Kinu, Indiju, Japan, Meksiko i velik dio Europe, a još bi ostalo slobodnog prostora", navodi se u peticiji na platformi Change.org pokrenutoj u sklopu kampanje #CorrectTheMap, koja je prikupila više od 11.000 potpisa. Afrička unija podržala je kampanju u kolovozu 2025. godine, nakon čega je od Toga zatražila da predvodi postupak njezina usvajanja.

Neki tvrde da je karta suptilno utjecala na međunarodne odnose moći

Povjesničari i geografi godinama upozoravaju da je Mercatorova projekcija ukorijenjena u zapadnjačkim stereotipima. Aktivisti su ponovili te kritike, a neki su skovali i izraz "kartografski kolonijalizam", prenosi britanski list Guardian.

Neki tvrde da je karta suptilno utjecala na međunarodne odnose moći, umanjujući fizičku prisutnost globalnog juga, dok istovremeno vizualno povećava zemlje sjeverne hemisfere i smanjuje područja oko ekvatora. Prema njima, to je pridonijelo jačanju sustavnih pristranosti u međunarodnoj trgovini, razvojnim prioritetima i obrazovnim sustavima.

Jedan od najistaknutijih kritičara Mercatorove projekcije bio je njemački povjesničar Arno Peters, koji je 1973. godine predstavio svoju kartu svijeta temeljenu na Gall-Petersovoj projekciji. Ona se često koristila kao alternativa Mercatorovoj karti.

U ožujku usvojena rezolucija o trgovini robljem

Togo kroz kampanju #CorrectTheMap promiče korištenje preciznije projekcije Equal Earth iz 2018. godine, koju je razvila međunarodna skupina kartografa. Pristaše kampanje smatraju da bi njezina primjena pomogla promijeniti percepciju Afrike i dekolonizirati obrazovne sustave diljem svijeta.

Vlasti Toga nadaju se da će glasanje završiti jednako kao i još jedna odluka koju je ove godine u UN-u podržala Afrička unija. U ožujku je usvojena rezolucija koju je predložila Gana, a kojom je trgovina robljem opisana kao "najgori zločin protiv čovječnosti". Za rezoluciju je glasalo 123 država, tri su bile protiv, a 52 su bile suzdržane.

Uspjeh Gane dao je pristašama promjene karte razlog za vjeru u pozitivan ishod. Vlada Toga planira u glavnom gradu Loméu, u prvom tromjesečju iduće godine, organizirati događaj s UNESCO-om, Afričkom unijom i tehnološkim tvrtkama poput Google Mapsa, na kojem bi se trebalo razgovarati o provedbi rezolucije.

"Onima koji pitaju zašto sada, kažem: zašto ne? Kada pogledamo kartu svijeta... vrijeme je da promijenimo narativ. Vrijeme je da mi u Africi preuzmemo odgovornost i sami promijenimo ono što možemo promijeniti", poručio je Dussey.