UPRAVNO vijeće UN-ove agencije za nuklearni nadzor u srijedu je zatražilo od Irana punu suradnju, uključujući "potpune informacije" o zalihama nuklearnog materijala obogaćenog gotovo do razine za vojnu uporabu te pristup svojim nuklearnim postrojenjima za inspektore. Rezolucija je donesena u vrijeme pojačanih napetosti na Bliskom istoku, nakon što su SAD početkom srijede izvele zračne udare na Iran, a Teheran uzvratio napadima na zemlje u regiji, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Rezolucija usvojena unatoč protivljenju Rusije i Kine

U rezoluciji se naglašava da su pružanje informacija i omogućavanje pristupa "ključni i hitni" kako bi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) mogla potvrditi da nije došlo do "preusmjeravanja nuklearnog materijala".

Za rezoluciju, koju su predložile Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Sjedinjene Države, glasovala je 21 od 35 zemalja članica Upravnog vijeća IAEA-e. Protiv su bili Rusija, Kina i Niger, dok je 10 zemalja bilo suzdržano, a jedna zbog dugovanja nije glasala, navode diplomati koji su željeli ostati anonimni.

Visoki zapadni diplomat, govoreći pod uvjetom anonimnosti, izjavio je kako rezolucija "ima za cilj održati diplomatski pritisak na Iran da se uskladi sa svojim zakonskim obvezama".

Pristup inspektorima uskraćen od prošlogodišnjih napada

Otkako su Izrael i Sjedinjene Države u lipnju 2025. godine napali iranska nuklearna postrojenja tijekom 12-dnevnog sukoba, Iran nije dopustio inspektorima IAEA-e pristup lokacijama pogođenim udarima.

Teheran je, prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, zakonski obvezan surađivati s agencijom. Zbog uskraćenog pristupa, IAEA od prošlogodišnjeg bombardiranja nije uspjela provjeriti status iranskih zaliha uranija obogaćenog gotovo do razine za vojnu uporabu.

Iran posjeduje dovoljno materijala za 10 nuklearnih bombi

Prema podacima IAEA-e, Iran raspolaže zalihama od 440.9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto čistoće, što je samo kratak tehnički korak od 90-postotne razine potrebne za izradu oružja.

Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi upozorio je u nedavnom intervjuu da bi te zalihe Iranu mogle omogućiti izradu do 10 nuklearnih bombi, ako bi se Teheran odlučio za naoružavanje svog programa. Ipak, Grossi je naglasio da to ne znači da Iran već posjeduje takvo oružje. Iran sa svoje strane tvrdi da ne teži nuklearnom oružju i da je njegov program isključivo miroljubiv.

Dugogodišnja istraga o tragovima uranija

U rezoluciji se također "duboko žali" zbog toga što Iran u proteklih 12 mjeseci "nije ispravio" svoje nepoštivanje obveza o neširenju nuklearnog oružja. Upravno vijeće IAEA-e prvi je put u 20 godina službeno utvrdilo da Iran ne poštuje svoj sporazum o zaštitnim mjerama u lipnju prošle godine, neposredno prije napada SAD-a i Izraela.

U središtu spora je dugogodišnja istraga IAEA-e o tragovima uranija koje su inspektori otkrili na nekoliko neprijavljenih lokacija u Iranu. Iran još od 2019. godine agenciji nije uspio pružiti "tehnički vjerodostojne odgovore" o podrijetlu i trenutnoj lokaciji tog nuklearnog materijala.

Zapadni dužnosnici sumnjaju da bi ti tragovi mogli biti dokaz da je Iran do 2003. godine imao tajni program razvoja nuklearnog oružja.

Vijeće sigurnosti UN-a ostaje opcija

Novom rezolucijom Iran se ne upućuje Vijeću sigurnosti UN-a radi razmatranja dodatnih sankcija, što je posljednji put učinjeno u veljači 2006. godine. Međutim, ta mogućnost ostaje otvorena.

U tekstu se navodi da će Upravno vijeće IAEA-e "biti spremno poduzeti daljnje mjere", uključujući odluku o "vremenu i sadržaju" službenog izvješća IAEA-e o nepoštivanju obveza koje bi se potom uputilo na razmatranje Vijeću sigurnosti UN-a.