NISKA samodostatnost u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast uvoza te zabrinutost zbog nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) obilježili su poljoprivrednu 2025. godinu, upozoravaju analitičari.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović ocjenjuje godinu kao još jednu izrazito izazovnu, obilježenu klimatskim promjenama, nestabilnim globalnim tržištima i padom konkurentnosti domaće poljoprivrede. Posebno ističe novi prodor afričke svinjske kuge u Slavoniji, koja je zahvatila i velike farme, dodatno smanjujući stočni fond, kao i pojavu bedrenice tijekom ljeta, što je pokazalo potrebu snažnije koordinacije struke i proizvođača.

Iako je proizvodnja, posebice ratarska, bila relativno stabilna, tržišne cijene i rast uvoza doveli su do smanjenja prihoda proizvođača, povećane nesigurnosti i odustajanja od proizvodnje.

Zabrinutost zbog novog ZPP-a

Jakopović upozorava da se Hrvatska mora ozbiljno pripremiti za novo programsko razdoblje ZPP-a od 2028. do 2034., čiji će proračun iznositi oko 300 milijardi eura, odnosno tek 15 posto proračuna EU-a. HPK izražava ozbiljnu zabrinutost zbog smanjenja sredstava, koje bi, uz inflaciju, dodatno ugrozilo proizvodnju, samodostatnost i stabilnost cijena hrane.

Komoru brine i nastavak rasta uvoza, osobito mlijeka, voća, povrća i vina, te ponovno poziva na izmjene Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu kako bi ono došlo u ruke aktivnih proizvođača i bilo u funkciji proizvodnje.

Potreban strateški zaokret

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kao ključne izazove navodi klimatske promjene, geopolitičke sukobe, carinske ratove, epidemije bolesti životinja i najavljeno smanjenje sredstava ZPP-a. Upozorava i na prekomjernu administraciju, visoke troškove zelene tranzicije te slabu konkurentnost europskih proizvođača u odnosu na treće zemlje, osobito u stočarstvu.

Hrvatska, ističe, dodatno pati od niske samodostatnosti i produktivnosti rada, što je posljedica strukturnih problema i nedovoljne tehnološke ulaganja. U 2024. ostvaren je rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a negativni trend nastavio se i u 2025.

Kovačević smatra da je nužno strateški rasporediti oko 360.000 hektara državnog zemljišta prema kriterijima konkurentnosti, povećati nacionalnu komponentu ZPP-a te snažnije ulagati u tehnologije, inovacije i preradbene kapacitete. Naglašava i potrebu redefiniranja pojma „aktivnog farmera” te jačanja suradnje proizvođača i industrije.

Rekordan uvoz i upozorenja stručnjaka

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović upozorava da se nastavak rekordnog uvoza pokazuje kao posljedica izostanka rješavanja ključnih problema - pada proizvodnje i izvoza proizvoda niske dodane vrijednosti. Od ulaska Hrvatske u EU do danas uvezeno je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti većoj od 42 milijarde eura, uz kumulativni trgovinski manjak od 14,5 milijardi.

Hrvatska je, kaže, postala jedan od najvećih uvoznika hrane u EU, uz visoke cijene i uvoznu inflaciju. Mali proizvođači, zbog niske produktivnosti i slabe konkurentnosti, sve teže opstaju, a dio njih odustaje od proizvodnje. Upozorava i da bi u slučaju zatvaranja granica Hrvatska u kratkom roku mogla ostati bez dovoljno hrane.

"Ocjene idu tako daleko da neki kažu kako bismo, kada bi se danas zatvorile granice, za sedam dana bili gladni", upozorava.

Napominje i kako sa uvozom hrane dolazi i uvozna inflacija pa imamo visoke cijene hrane, a na udaru su posebno mali proizvođači koji zbog niske produktivnosti (na oko 40 posto smo prosjeka EU), te slabe konkurentnosti, teško dolaze do polica i tržišta te proizvode sve manje i odustaju od proizvodnje.

HUP: Ojačati investicije i napustiti kontrolu cijena

U HUP-u ističu da se poljoprivreda i prehrambena industrija i dalje suočavaju s klimatskim rizicima, nedostatkom radne snage, visokim troškovima i neizvjesnošću oko reforme ZPP-a. Smatraju da je nužno ubrzati dodjelu državnog zemljišta, snažno povećati investicijske potpore za modernizaciju, navodnjavanje, energetsku učinkovitost i digitalizaciju te unaprijediti upravljanje rizicima.

Također pozivaju na napuštanje administrativnog ograničavanja cijena, koje, kako navode, smanjuje investicijski potencijal, te na jačanje domaće prerade i proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.