MANJI porezi, manje države, više pravde - glavne su poruke odaslane s današnjeg druženja s poduzetnicima održanog u organizaciji stranke Pametno u Zagrebu, na kojem su sudjelovali Hrvoje Bujas, Stevica Kuharski, Hrvoje Prpić, Dražen Oreščanin i Antun Lucić, a razgovor je moderirao ekonomist Vuk Vuković.

Hrvatska se posljednjih godina suočava s masovnim iseljavanjem. Deseci tisuća ljudi, pogotovo mlađih, svake godine odlaze u inozemstvo, u zemlje s jačim ekonomijama, s višim životnim standardom. Iako posljednjih godina imamo ekonomski rast, on se i dalje kreće ispod tri posto, što je znatno manje nego u usporedivim zemljama istočne Europe, tako da Hrvatska, u usporedbi s drugima, zapravo propada.

Po više kriterija Hrvatska je iza afričkih zemalja

Nismo slučajno pali na samo dno Europske unije, jer neke stvari u državi jednostavno ne funkcioniraju, što izrazito negativno utječe na ekonomiju, ali i cijelo društvo. Vuk Vuković je na početku izdvojio nekoliko vrlo bitnih kriterija iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti, prema kojima je Hrvatska gora čak i od afričkih zemalja.

''Po efikasnosti pravosuđa u rješavanju sporova smo 139. od 140 zemalja svijeta, po neovisnosti sudstva smo 120., po opterećenju državnom regulacijom smo 138. Uvedene su i neke nove kategorije pa smo na primjer po tome koliko je vlada orijentirana na budućnost 133. od 140. Što se tiče poreza, po učinku poreza na poticanje investicija smo 132., a učinak oporezivanja na poticanje rada smo 134. u svijetu. Po kapacitetu države da privuče talente smo na 133. mjestu na svijetu, a po kapacitetu da zadržimo talente smo 132. Jasno je zbog čega ljudi odlaze iz zemlje'', rekao je Vuković.

Hrvoje Bujas, osnivač servisa CrnoJaje.hr, osvrnuo se na negativno mišljenje o poduzetnicima i poduzetništvu. Bujas kaže da treba razlikovati poduzetnike i kvazipoduzetnike, ili uhljeb-biznismene koji žive od poslova s državom i kojima ovakav administrativni kaos kakav imamo i velik upliv države na ekonomiju zapravo odgovaraju.

''Ja bih želio definirati dvije stvari - poduzetnike i kvazipoduzetnike. Hrvatska proteklih desetljeća nije imala šanse razviti se u poduzetničko društvo jer uz prave poduzetnike imamo kvazipoduzetnike ili još bolje rečeno uhljeb-biznismene koji glumataju poduzetništvo, a zapravo žive od javnog sektora, njega crpe u sprezi s politikom. I kad se lopovluk otkrije, dođe čak i do optuženja, sudski sporovi traju desetljeće, pravde nema, novca koji je ukraden nema i zato građani smatraju da svi poduzetnici trebaju biti u Remetincu.

Kvazipoduzetnici su ljudi kojima ovaj sustav s više države odgovara. Porezi su njima nebitni - ne plaćaju ih.i manje pravde odlično paše. To je sustav u kojem oni plivaju, to njima odgovara. To nisu pravi poduzetnici, oni su gusari na tržištu. Da proradi model manji porezi, manje države više pravde vi smanjujete segment kvazipoduzetništva a dajete više prostora pravim poduzetnicima koji mogu ponosno šetati ulicom i gledati svakome u oči jer nikome nisu ništa dužni. Priča u kojoj se smanjuje broj tih, a povećava broj pravih poduzetnika je dobra za cijelo društvo. cijelo društvo napreduje. Šansa za Hrvatsku jesu poduzetnici i jesu poduzetničke ideje. Recept je vrlo jednostavan, manje države, manji porezi i više pravde'', rekao je Bujas.  

"Problem je oporezivanje rada. Traba uvesti flat tax - jednaku stopu poreza za sve"  

Hrvatska ima i nekonkurentne poreze u odnosu na usporedive zemlje. Konkretno, problem je oporezivanje rada, uz katastrofalno lošu uslugu koju država zauzvrat pruža.

''Već je poznato da nas poslodavce ubijaju preveliki porezi na rad i da svoje radnike ne možemo bolje platiti jer nam se time samo povećavaju davanja prema državi. Ono što nije dovoljno osviješteno je činjenica da država koja uzima tolike poreze taj novac ne ulaže u razvoj društva, nego najviše u vlastitu potrošnju, u održavanje parazitskog državnog sustava'', naglasio je Dražen Oreščanin, vlasnik Poslovne inteligencije.

Bujas smatra da je u hrvatskom poreznom sustavu najspornije oporezivanje plaća i predlaže flat tax - jednaku poreznu stopu za sve.

"Nema većeg gušta nego platiti porez na dobit, ne postoji poduzetnik (ne onaj kvazipoduzetnik) kojem je teško platiti porez na dobit. Daj bože da svi imamo tolike dobiti da možemo platiti državi pa da ona s tim novcem nešto radi - ili ne radi, ali porez na dobit je najslađi porez. Porez na dohodak koji je danas je ono što je sporno, da bi poduzetnici i građani prodisali treba uvesti flat tax - jednaki porez za sve 15 posto, ako ne i manje. Ne vidim štetu za državu, vidim samo povećanje budžeta time što će se još više ljudi zaposliti, više zarađivati i trošiti'', kaže Bujas.

''Najveći problem je što Porezna funkcionira kao represivni aparat. Manji broj poreznika djeluje savjetodavno. Ja moram priznati da osobno imam dosta dobro iskustvo s poreznicima, jer su bili kao savjetodavci. Nemam nekih posebnih primjedbi. No to ovisi na koga naletite. Sustav tako funkcionira. Ova ideja da se poveća minimalna plaća direktorima je promašena - nismo mi lopovi, nismo mi prevaranti.

Uostalom ja mogu birati hoću li dati sebi pet kuna ili 500 tisuća kuna. To mora biti sloboda, sloboda svake firme, druga je stvar što doista imamo jedan veliki dio sive ekonomije - baš zato što su porezna opterećenja prevelika, smanjite poreze i vidjet ćete kako će neto plaće narasti'', Kaže Bujas.

Kuharski: U sljedeće četiri godine 300 tisuća ljudi napustit će Hrvatsku. Tada slijedi restart.

Objasnio je i zašto smatra da je flat tax najpravedniji porez.

''Flat tax je najpravedniji porez. Ljudi koji više zarađuju i tako više plaćaju. Ako je recimo stopa od 15 posto i netko zarađuje 50 tisuća, plaća 7500 poreza, ako zarađuje 20 tisuća plaća 3000. Uvijek onaj tko zarađuje više plaća više. Vjerujem da bi više novca došlo u budžet, jer bi se eliminirala siva ekonomija, koja sada postoji zbog previsokih poreza. Flat tax sustav je pravedan i bio bi poticajan da ljudi ne odlaze'', kaže Bujas.              

Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa, ustvrdio je da će oko 300 tisuća ljudi u naredne četiri godine zasigurno otići van, zemlja će ostati bez radnika i tada će se država morati resetirati.

''U kojem će se smjeru resetirati nemoguće je predvidjeti. Možda kao Litva kojoj se slično dogodilo, pa kad je dotakla dno promijenila je totalno politike i počela se razvojno uzdizati. Pitanje je trebamo li stajati na mjestu i čekati. Po meni treba djelovati i to na svim razinama i kroz politiku, jer samo se kroz nju mogu stvari mijenjati. Mi kao poduzetnici imamo tu obvezu i moramo se što aktivnije uključiti'', zaključuje Kuharski.