RUSIJA ne planira vojni napad ni na jednu članicu NATO-a ove ni sljedeće godine, ali ubrzano obnavlja i jača svoje oružane snage u trenutku kada Europa povećava ulaganja u naoružavanje, objavila je estonska vanjska obavještajna služba u svom godišnjem izvješću, prenosi Reuters.

Estonija, članica NATO-a koja graniči s Rusijom, posljednjih je godina među najglasnijim kritičarima Moskve i jednim od najsnažnijih saveznika Ukrajine.

Moskva želi usporiti europsko naoružavanje

“Europa mora ulagati u obranu i unutarnju sigurnost kako bi Rusija u budućnosti zaključila da nema nikakve šanse protiv zemalja NATO-a”, rekao je šef estonske obavještajne službe Kaupo Rosin novinarima.

Prema njegovim riječima, rusko vodstvo vrlo je zabrinuto zbog europskog naoružavanja. “Vidimo da ruski vrh procjenjuje kako bi Europa za dvije do tri godine mogla biti sposobna za samostalno vojno djelovanje protiv Rusije”, rekao je Rosin. Cilj Moskve sada je, dodao je, “odgoditi i otežati” taj proces.

Obavještajna služba navodi da se proizvodnja streljiva u Rusiji širi toliko brzo da će Moskva moći stvarati zalihe za buduće ratove, istodobno nastavljajući rat u Ukrajini.

Scenarij napada na Estoniju

U izvješću se navodi i da bi svaki ruski napad na Estoniju uključivao korištenje dronova “na kopnu, u zraku i na moru, istodobno na cijelom teritoriju Estonije”.

Takav scenarij, upozoravaju estonske vlasti, bio bi dio šire strategije kojom bi Rusija pokušala brzo paralizirati obrambene sposobnosti zemlje.

Odnos Kremlja prema administraciji Donalda Trumpa

Estonska obavještajna služba ističe da Kremlj i dalje Sjedinjene Američke Države smatra svojim glavnim globalnim protivnikom, iako se prema van predstavlja kao spreman na suradnju kako bi ishodio ukidanje američkih sankcija.

“Ta promjena proizlazi iz ambicije Kremlja da iskoristi novu američku administraciju kako bi obnovio bilateralne odnose i postigao dogovor koji bi formalizirao poraz Ukrajine”, stoji u izvješću.

Unatoč tom, kako se navodi, prividnom zatopljenju odnosa, ruski ciljevi ostaju isti. “Rusija nastoji marginalizirati Sjedinjene Države i NATO te preoblikovati europsku sigurnosnu arhitekturu u skladu s moskovskom vizijom”, upozorava estonska obavještajna služba.

Kina i Rusija dijele interese

U izvješću se navodi i da Kina u Rusiji vidi korisnog saveznika za potiskivanje Zapada, ali i potencijalni izvor energije u slučaju da sukob oko Tajvana dovede do sankcija ili pomorske blokade. Pritom dvije zemlje dijele i surađuju na istraživanjima vojne tehnologije.

“Svaki ustupak Rusiji u praksi bi istodobno poticao i globalne ambicije Kine”, zaključuje se u izvješću estonske vanjske obavještajne službe.