Foto: I.M.

PROSVJEDI kojima su Tunižani u siječnju svrgnuli predsjednika Zin El Abidina Ben Alija s vlasti, očekivano su utjecali na lokalni turizam. Pad u broju rezervacija, iako ne drastičan, tamošnje Ministarstvo turizma potaknuo je na nova ulaganja u taj sektor te promociju Tunisa kao sigurne, konačno slobodne i demokratske zemlje, za što je izdvojeno dodatnih 60 milijuna dinara (oko 220 milijuna kuna).

Izvanredno stanje tuniški ministar turizma Mehdi Houass ukinuo je još sredinom veljače, a upozorenja svojim državljanima vezana uz putovanja u Tunis ubrzo su počela uklanjati ministarstva brojnih zemalja. No, iako se turisti u Tunisu osjećaju posve sigurno, Hrvatska je i dalje među rijetkim zemljama koja svoje državljane upozorava na "veliki rizik".

Tako se u posljednjoj preporuci hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koja je na snazi od 2. ožujka ove godine pa do daljnjeg, navodi: "Postoji veliki rizik putovanja zbog narušenog sigurnosnog stanja uzrokovanog demonstracijama i prosvjedima diljem zemlje. Iako je stanje trenutno nešto mirnije, budući da još uvijek postoji mogućnost pogoršanja sigurnosnog stanja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija savjetuje odgodu svih putovanja u Tunis koja nisu nužne naravi".

Hrvatski turizam kao ogledni primjerak onog što Tunižani ne žele napraviti svom turizmu

Zanimljivo je kako je upravo Hrvatska Tunižanima ogledni primjerak ono što ne žele napraviti svom turizmu. Tako je tuniški ministar turizma Mehdi Houass upozorio one koji zagovaraju podizanje cijena iznad realnih za njihov životni standard te pretvaranje Tunisa iz "jeftine destinacije" u "elitnu": "Nemojmo napraviti istu grešku kao Hrvatska".

"Istina je, učimo na hrvatskim pogreškama. Nema veze što nas se zove jeftinom destinacijom, nas usrećuje to što tijekom cijele godine dovodimo turiste te što si kod nas odmor bez problema mogu priuštiti čitave obitelji koje se kući vraćaju zadovoljne i ponovno dolaze", pojasnio nam je tijekom boravka u Tunisu jedan od tamošnjih turističkih djelatnika, dodajući kako njima nije cilj puniti svoje kapacitete kroz svega dva-tri mjeseca godišnje turistima koji si mogu priuštiti visoke cijene, a potom ostatak godine zjapiti prazni.

Osim što na turizam ne gledaju kroz hrvatsku prizmu "u tri mjeseca zaradit ću za cijelu godinu, pa devet mjeseci neću raditi ništa", Tunižani kažu i kako u najmanju ruku "nije lijepo" što se hrvatski turizam i ministar Damir Bajs oslanjaju na to koja će od mediteranskih zemalja zapasti u probleme pa će njihovi turisti biti na neki način primorani kao destinaciju za odmor odabrati Hrvatsku (primjer prošlogodišnjih štrajkova u Grčkoj te revolucije, prosvjeda i nereda u Tunisu i Egiptu ove godine, op.a.).