USKOK je nakon provedene istrage pred riječkim Županijskom sudom podigao optužnicu protiv 37 hrvatskih državljana i jedne državljanke BiH, koji su "prevarama u sastavu zločinačkog udruženja oštetili osiguravajuće kuće za više od 2.1 milijun kuna".

Uskok je priopćio kako se okrivljenike tereti za krivotvorenje isprava, računalno krivotvorenje, prevare i pomaganje u prevari te da su okrivljenici prijavljivali stvarne, ali i fingirane prometne nesreće za koje su izrađivali lažiranu medicinsku dokumentaciju i zarađivali od naplaćenih odšteta.

Tužiteljstvo je preciziralo kako se prvookrivljeni sumnjiči da je u razdoblju od veljače 2012. do travnja 2019. na području Istarske županije okupio i u zajedničko djelovanje povezao, između ostalih, medicinskog tehničara u Općoj bolnici Pula, zastupnicu osiguranja u jednom osiguravajućem društvu i liječnika u pulskoj Općoj bolnici, kako bi krivotvorili dokumente i fingirali prometne nesreće na temelju kojih su stjecali znatnu nepripadnu imovinsku korist.

Mediji su ranije izvijestili da su zločinačkim udruženjem rukovodili Nevio Aflić (57) iz Rovinja, Alen Zenzerović (48) iz Lupoglava, medicinski tehničar u kirurškoj ambulanti pulske bolnice Josip Penić (48), kirurg traumatolog pulske bolnice Rajko Ćelović (60) i zastupnica osiguravajućeg društva Lejla Dibek Aflić (50) iz Pule.

Uskok je priopćio da su prvookrivljeni i drugookrivljeni planirali realizaciju i dinamiku fingiranih prometnih nesreća, određujući kada će se i gdje dogoditi, dok je drugookrivljeni pronalazio i angažirao osobe koje su za dogovorenu novčanu nagradu, u rasponu od 2000 do 4000 kuna po nezgodi, sudjelovale u lažiranju prometnih nezgoda ili pritom pomagale.

Potom su, dodaje Uskok, sudionici fingiranih prometnih nesreća, prema uputama drugookrivljenog, o događaju obavijestili policiju te potražili liječničku pomoć u pulskoj Općoj bolnici, predajući drugookrivljenom medicinsku i drugu dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje naknade štete, koji je dokumentaciju zatim predavao okrivljenom medicinskom tehničaru i liječniku pulske Opće bolnice.  

Neovlašteno izrađivao i mijenjao liječničke nalaze

Tužiteljstvo je priopćilo da je okrivljeni medicinski tehničar u bolničkom računalnom sustavu neovlašteno izrađivao i mijenjao liječničke nalaze kako bi ih prikazao kao istinite, stavljajući na njih pečate, parafe i elektroničke potpise liječnika koji su na dan izrade takvih nalaza radili u smjeni, dok je dio nalaza brisao.

Okrivljeni liječnik je također izrađivao lažne nalaze sa svojim elektroničkim potpisom, a u aplikaciji Word sačinjavao je lažne nalaze izvan bolničkog računalnog sustava, koje je potom ovjerio svojim pečatom i potpisom.

Zastupnicu osiguravajućeg društva tereti se da je za osobe koje će sudjelovati u nesrećama neposredno prije dogovorene prometne nesreće izrađivala police životnog osiguranja i police osiguranja od nezgode, potpisujući ih u njihovo ime i bez njihove prisutnosti u poslovnici društva. Novac za isplaćivanje premija za sačinjene police, kako bi se one aktivirale, osiguravao je prvookrivljeni, ističe tužiteljstvo.

U situacijama kada su se prometne nesreće uistinu dogodile i nakon kojih su sudionici nesreća zatražili pomoć liječnika u pulskoj bolnici, okrivljeni medicinski tehničar im je nudio pomoć oko naplate naknade štete zbog zadobivenih ozljeda te ih je upućivao na prvookrivljenog, a nakon dogovora postupao bi s njihovom medicinskom dokumentacijom kao i u slučaju fingiranih prometnih nesreća.

Na temelju podnesenih zahtjeva su osiguravajuća društva, u najvećem broju slučajeva društvo u kojem je četvrtookrivljena zastupnica, nemajući razloga sumnjati u istinitost dostavljene dokumentacije, isplatila najmanje 1.9 milijuna kuna na ime naknade štete i najmanje 130.500 kuna na ime troška.

Od tog iznosa su prvookrivljeni, drugookrivljeni, medicinski tehničar, zastupnica osiguranja i liječnik samo pojedinim sudionicima stvarnih prometnih nesreća isplaćivali znatno manje iznose, a ostalo zadržali za sebe.

Pritom je prvookrivljeni redovito isplaćivao drugookrivljenom najmanje 5000 kuna mjesečno, dok je medicinskom tehničaru isplaćivan iznos između 300 do 500 kuna po osobi prilikom predaje nalaza.