Uskoro nam stiže prva fotografija crne rupe u povijesti. Evo kako će izgledati

Uskoro nam stiže prva fotografija crne rupe u povijesti. Evo kako će izgledati
Foto: NASA/Event Horizon/Jean-Pierre Luminet

2019. GODINA trebala bi biti uistinu posebna za astronome i ljubitelje svemirskih istraživanja. Naime, ove godine trebali bi vidjeti prvu fotografiju horizonta događaja crne rupe, piše Science Alert.

Teleskop Event Horizon trebao bi tijekom ove godine objaviti prve snimke horizonta događaja supermasivne crne rupe u centru naše galaksije, koja se naziva Sagittarius A* (Sgr A*), dakle fotografiju nevidljive granice iza koje se više ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili crne rupe.
 
Nevidljiva rupa u svemiru
 
Iako smo različite rekonstrukcije ili vizualizacije crnih rupa vidjeli u mnogim filmovima ili dokumentarnim emisijama, zapravo još nikada nismo stvarno vidjeli ovaj jedinstven svemirski fenomen. 


 
Na televizijskim ekranima ponekad nam je crna rupa bila prikazivana kao tamna mrlja u svemirskom prostranstvu, ponekad kao crni tunel, a ponekad kao kugla, no sve te forme proizvod su mašte koja je temelje uzela u aktualnim znanstvenim otkrićima. 
 
Razlog tome zašto još uvijek nismo uistinu vidjeli kako crna rupa izgleda sasvim je banalan – crne rupe su nevidljive.

Ništa joj ne može pobjeći
 
Njihova gravitacija toliko je snažna da im, iza određene točke u prostoru, više ništa ne može pobjeći. Crnim rupama tako ne može pobjeći ni elektromagnetsko zračenje, poput rendgenskih zraka, radiovalova, svjetlosti i slično. Dakle, iz nje ne može prema nama doći ništa što mi možemo izravno opaziti, a što bi nam moglo pomoći otkriti kako crna rupa izgleda.
 
Kako bismo mogli svojim očima vidjeti ili instrumentima očitati elektromagnetsko zračenje koje nikad nije ni došlo do naših očnih receptora ili do senzora unutar uređaja? Naime, sve što mi vidimo, vidimo zato što očima registriramo, tj. hvatamo, elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo našem oku ili bolje rečeno mozgu. Ako je zračenje zarobljeno unutar crne rupe i ne može stići do nas, mi ga ne možemo ni uočiti.
 
Ta točka bez povratka, nakon koje, kada ju se prijeđe, više ništa ne može pobjeći gravitaciji crne rupe, naziva se horizontom događaja. Osim što je horizont događaja jedna vrlo zastrašujuća lokacija u svemiru koju ne biste htjeli posjetiti, on je istovremeno i ključan za vizualizaciju crne rupe.
 
Naime, mada možda nikada nećemo moći izravno vidjeti crnu rupu, postoji mogućnost da ćemo moći fotografirati njezin horizont događaja. Na tome trenutno radi teleskop Event Horizon (EHT) i svi nestrpljivo očekujemo prve snimke u povijesti ovog zastrašujućeg područja oko crne rupe.
 
Prva naznaka izgleda crne rupe
 
No, još mnogo prije projekta EHT-a, astrofizičar Jean-Pierre Luminet je daleke 1978. godine, dakle prije nekih 40 godina, javnosti obznanio nešto što bi se moglo smatrati prvom slikom horizonta događaja crne rupe.

Ne radi se, naravno, o pravoj fotografiji, već o računalnoj simulaciji koja je nastala iz matematičkih proračuna. 
 
Luminet se pri tome koristio starim računalom IBM 7040 iz 1960-ih. 
 
"U to vrijeme, crne rupe su bile egzotični objekti i većina astronoma nije vjerovala da one uopće postoje", rekao je Luminet za ScienceAlert.
 
"Htio sam istražiti fiziku iza crnih rupa i predložiti specifične mehanizme koji bi mogli indirektno ukazati na njihovo postojanje“, kazao je Luminet.
 
Sve podatke koje je procesuiralo računalo, Luminet je mukotrpno crtao olovkom i tintom na negativu.
 
Ova pomalo nejasna slika (fotografija dolje) pokazuje kako bi mogao nama izgledati ravni disk materijala koji pada u crnu rupu. Disk ne bismo percipirali ravnim, jer snažna gravitacija crne rupe savija svjetlost oko nje.


 
Film Interstellar
 
No, Luminet nije bio jedini koji je putem matematike i fizike pokušao što točnije vizualizirati crnu rupu.
 
Christopher Nolan je u filmu Interstellar iz 2014. tu pojavu prikazao tako znanstveno utemeljeno, da su ga pohvalili mnogi poznati astrofizičari.
 
On je svoju rekonstrukciju crne rupe velikim dijelom utemeljio na radu astrofizičara Lumineta, a kreirao ju je u suradnji s teoretskim fizičarom Kipom Thorneom iz Caltecha.
 
Ne znamo što ćemo vidjeti
 
Kao što smo već naveli, EHT će pokušati snimiti supermasivnu crnu rupu u središtu naše galaksije, Mliječne staze.
 
Ne znamo što ćemo vidjeti; moguće je da će podaci prikazivati samo nekoliko mutnih pixela. S obzirom na to da je Sgr A* tijekom promatranja imala akrecijski disk, očekuje se da će nalikovati na rad Lumineta.


 
Naime, neke rekonstrukcije crnih rupa izgledaju drugačije od Luminetove slike jer prikazuju crne rupe bez akrecijskog diska. One su se uglavnom temeljile na radu astrofizičara Alaina Riazuela, iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja koji je 2016. godine prvi vizualizirao crnu rupu bez diska.

Akrecijski disk je oblik materije nastao spiralnim padanjem difuzne tvari na svemirsko tijelo, recimo na neutronsku zvijezdu ili u crnu rupu. Dakle, akrecijski disk oko crnih rupa sastavljen je od materije koja upada u njih u ravni okomitoj na rotaciju crnih rupa. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara