Čovjek otišao najdalje od Zemlje u povijesti. Traje prelet oko Mjeseca
NASA-INA misija Artemis II ušla je u povijest - četvero astronauta oborilo je rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, nadmašivši dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine.
Posada u sastavu Reid Wiseman, Christina Koch, Jeremy Hansen i Victor Glover nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca, prvom takvom letu izvan Zemljine orbite u više od pola stoljeća.
Letjelica Orion neće sletjeti na Mjesec, već će obići njegovu tzv. "tamnu stranu" i vratiti se na Zemlju, dok astronauti tijekom preleta prikupljaju podatke i snimaju dosad neviđene prizore.
Astronautica Christina Koch opisala je promatranje Mjeseca kao "nevjerojatno iskustvo".
"U jednom trenutku… osjetila sam snažan osjećaj dok sam gledala Mjesec", rekla je kontroli leta.
Dodala je da je taj osjećaj trajao "sekundu ili dvije", kada ju je prizor iznenada potpuno zaokupio.
"Mjesec je doista zasebno tijelo u svemiru. Nije samo slika na nebu koja prolazi. To je stvarno mjesto, i kada to usporedimo s našim domom, Zemljom, podsjeti nas koliko toga imamo zajedničkog.
"Sve što nam treba, Zemlja nam pruža – i to je samo po sebi pravo čudo", rekla je Koch.
Kako smo već izvijestili, astronauti tijekom preleta opisuju različite nijanse koje vide na njegovoj površini.
Još tijekom misije Apollo 17 geolog Harrison Schmitt iznenadio se kada je primijetio neobičnu boju.
"Čekaj malo – ovo je narančasto… ima narančaste zemlje… posvuda je", rekao je tada.
Uzorki doneseni na Zemlju pokazali su da se radi o mikroskopskim kuglicama stakla nastalim iz lave koja se brzo ohladila u svemiru.
Jedan od ciljeva misije Artemis II upravo je uočavanje takvih nijansi boja s letjelice Orion.
Stručnjaci ističu da je ljudsko oko, kada je dobro uvježbano, jedan od najboljih instrumenata za prepoznavanje boja, tekstura i geoloških značajki na tamnoj strani Mjeseca.
"Kada se oči priviknu na prizor, počnu se uočavati suptilne nijanse, posebno kada ste blizu Mjeseca, kao što su sada naši astronauti", rekla je Kelsey Young iz NASA-e.
Astronauti očekuju da će istodobno vidjeti srp Zemlje i Mjeseca.
Jedan od članova posade rekao je kontroli leta da je "zaista nevjerojatno" što sada kroz prozor letjelice istodobno vide i Mjesec i Zemlju.
Dodao je da je Mjesec trenutačno u fazi izbočenog srpa, dok je Zemlja vidljiva kao tanki srp.
"Pretpostavljam da ćemo za oko 45 minuta vidjeti dva gotovo identična srpa dok se naš položaj u svemiru mijenja", rekao je.
Astronautima u letjelici Orion privremeno je zabranjeno korištenje svemirskog toaleta.
Iz kontrole leta poručili su posadi da je toalet trenutačno "izvan uporabe" zbog unaprijed postavljenih ograničenja.
"Za sada koristite alternativne spremnike za tekući otpad", rekla je komunikatorica kapsule Jenni Gibbons.
Dodala je da je, unatoč tome, "s Orionom sve u redu".
Astronaut Jeremy Hansen opisao je kako izgleda promatranje Mjeseca iz letjelice tijekom preleta.
"Moje oči su se upravo ponovno prilagodile – Mjesec je jako svijetao kad se vratite do prozora. Bio sam u unutrašnjosti kabine, sada sam se vratio do prozora", rekao je.
Opisao je i boje koje vidi na površini Mjeseca, uključujući različite nijanse svijetlosive i tamnosive.
Dodao je da je jedan krater posebno odudarao.
"Trenutačno mi je krater Aristarchus teško vidljiv iz ovog kuta, ali ranije mi je imao zelenkaste nijanse. Bio je vrlo neobičan, nisam vidio ništa slično drugdje na ovoj strani Mjeseca.
"Također sam vidio i dosta smeđih tonova", rekao je Hansen.
Posada misije Artemis II podijelila je fotografije Mjeseca snimljene iz letjelice.
NASA navodi da prikazana fotografija prikazuje dio tamne strane Mjeseca.
Na desnoj strani vidi se njegova bliža strana – ona koja je okrenuta prema Zemlji – prepoznatljiva po tamnim područjima na površini, koja su zapravo drevni tokovi lave iz vremena kada je Mjesec bio vulkanski aktivan.
Veliki krater zapadno od tih tokova lave je bazen Orientale, širok gotovo 1000 kilometara, koji se proteže preko bliže i tamne strane Mjeseca.
Njegov lijevi dio nije vidljiv sa Zemlje, no na ovoj fotografiji vidi se u cijelosti.
Sve lijevo od tog kratera pripada tamnoj strani Mjeseca, koju sa Zemlje inače ne možemo vidjeti.
Pilot misije Victor Glover opisao je koliko je zahtjevno promatrati Mjesec tijekom preleta.
Posada misije Artemis II prigušila je svjetla u kabini letjelice Orion, a astronauti se izmjenjuju u promatranju Mjesečeve površine.
Glover je rekao da je "vrlo naporno za oči gledati kroz prozor", gdje je Mjesec izuzetno svijetao, a zatim se vraćati u tamu kabine.
"To je pravi napor", rekao je.
"Teško je sve to uskladiti s naočalama i čekati da se oči ponovno prilagode", dodao je.
Prema NASA-inom prijenosu, promjene vida u svemiru nisu neuobičajene.
Astronauti Reid Wiseman i Jeremy Hansen trenutačno fotografiraju Mjesec.
Iz NASA-inog kontrolnog centra poručuju da se nalaze uz prozore letjelice Orion, gdje jedan snima fotografije, dok drugi promatra površinu i bilježi opažanja.
U kontroli leta dodaju da posada u ovom trenutku promatra i par kratera na Mjesecu.
Put do Mjeseca traje oko četiri dana.
U najudaljenijoj točki putanje letjelica odvodi posadu na oko 370.000 kilometara od Zemlje, pri čemu prolazi iza tamne strane Mjeseca.
Nakon preleta, Orion izvodi niz manjih korekcija putanje kako bi se usmjerio prema povratku na Zemlju.
Otprilike četiri dana kasnije letjelica se odvaja od europskog servisnog modula i kreće prema Zemlji.
Kapsula zatim velikom brzinom ulazi u gornje slojeve atmosfere, pri čemu se toplinski štit užari dok disipira energiju putovanja.
Padobrani se potom otvaraju i usporavaju letjelicu prije slijetanja u Tihi ocean, gdje će američka mornarica čekati kako bi izvukla posadu i kapsulu iz mora.
Počeo je prelet oko Mjeseca, a astronauti su već započeli s prikupljanjem znanstvenih podataka.
Letjelica Orion službeno je ušla u fazu preleta, tijekom koje će posada provoditi promatranja i snimanja.
Specijalistica misije Christina Koch javila je kontroli leta da iz letjelice istodobno vide i Mjesec i Zemlju.
"Vidimo i Mjesec i Zemlju u istom kadru. Smatramo da to nije samo stvar fokusa oka, jer je Zemlja u našem pogledu znatno manja od Mjeseca", rekla je.
Dodala je da to upućuje na to da Zemlja ima veću refleksiju svjetlosti.
"To znači da, iako je manja, Zemlja zapravo reflektira više svjetlosti nego Mjesec", objasnila je Koch.
Posada misije Artemis II uskoro započinje promatranje Mjeseca.
Astronauti su objavili da će s tim dijelom misije krenuti za oko 13 minuta, a iz NASA-e poručuju da slijede novi prizori iz letjelice Orion.
Zapovjednik: "Zemlja izgleda kao mali srp"
Zapovjednik misije Reid Wiseman opisao je prizor koji posada vidi kroz prozor letjelice.
"Zemlja izgleda kao mali srp. Veličanstveno je, snimio sam fotografiju… prizor je zaista impresivan", rekao je.
Ovo je trenutak kad je oboren povijesni rekord.
Posada misije Artemis II trenutačno se nalazi na više od 400.000 kilometara od Zemlje.
Iz kontrole leta NASA-e poručuju da su astronauti dosegnuli udaljenost od 400.171 kilometar te da će najveću udaljenost postići oko 23:07 po hrvatskom vremenu.
“Tada će biti u potpunom prekidu komunikacije s nama na Zemlji jer će letjeti iza Mjeseca”, dodala je Kelsey Young iz kontrole leta.
Zapovjednik misije Artemis II Reid Wiseman predložio je da posada imenuje kratere na Mjesecu koje trenutačno promatraju.
U razgovoru s NASA-inom Kelsey Young rekao je da žele imenovati neke kratere koje vide "golim okom i dugim objektivom".
Jedan krater predložio je nazvati po svojoj pokojnoj supruzi Carroll, koja je preminula 2020. godine od raka.
Drugi su nazvali "Integrity", po letjelici Orion koja ih je dovela do tamne strane Mjeseca.
"Prije nekoliko godina započeli smo ovo putovanje… izgubili smo voljenu osobu i sada postoji mjesto na Mjesecu koje ćemo u određenim trenucima moći vidjeti i sa Zemlje", rekao je Wiseman.
Zapovjednik misije Apollo 13 Jim Lovell također je tijekom leta 1970. godine jedan krater nazvao po svojoj pokojnoj supruzi.
Govoreći o obaranju rekorda misije Apollo 13, jedan od astronauta Artemis II poručio je:
“Činimo to u čast izvanrednih napora i postignuća naših prethodnika u istraživanju svemira.”
Dodao je da će posada nastaviti putovati još dalje u svemir prije nego što ih Zemljina gravitacija ponovno povuče natrag.
“Pozivam ovu generaciju i sljedeću da se pobrinu da ovaj rekord ne traje dugo”, rekao je.
Posada misije Artemis II oborila je rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, nadmašivši dosadašnji rekord iz misije Apollo 13.
Iz Kontrole misije astronautima je poručeno:
"Posado Integrity: 15. travnja 1970., tijekom misije Apollo 13, trojica istraživača postavila su rekord za najveću udaljenost koju su ljudi ikada dosegnuli od našeg planeta.
Tada su, prije više od 55 godina, Lovell, Swigert i Haise odletjeli oko 400.000 km od Zemlje.
Danas, u ime cijelog čovječanstva, vi idete još dalje od te granice."
NASA navodi da je Apollo 13 dosegnuo udaljenost od 400.171 kilometar, dok će Artemis II dosegnuti oko 406.700 kilometara, čime će rekord nadmašiti za približno 6600 kilometara.
Još manje od 30 minuta dijeli nas od trenutka kada će astronauti misije Artemis II oboriti rekord star više od pola stoljeća.
Planirano je da se udalje više od 400.000 kilometara od Zemlje, čime će nadmašiti dosadašnji rekord koji je postavila posada misije Apollo 13 1970. godine.
Posada misije Artemis II uskoro bi trebala oboriti rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, koji je postavila misija Apollo 13 još 1970. godine.
Četvero astronauta danas se probudilo uz posebnu poruku koju je snimio Jim Lovell, sudionik misija Apollo 8 i Apollo 13, neposredno prije smrti prošle godine.
"Dobrodošli u moj stari kraj… Ponosan sam što vam predajem tu baklju dok obilazite Mjesec", poručio je Lovell.
"Povijesni je dan i znam koliko ćete biti zauzeti, ali nemojte zaboraviti uživati u pogledu", dodao je.
Dok astronauti prolaze iza Mjeseca, radio i laserski signali koji omogućuju komunikaciju između letjelice i Zemlje bit će blokirani samim Mjesecom.
Tijekom oko 40 minuta četvero astronauta bit će potpuno odsječeno od svijeta.
To vrijeme provest će promatrajući Mjesec – fotografirat će ga, proučavati njegovu geologiju i jednostavno gledati njegovu surovu ljepotu.
Kada se ponovno pojave i signal se uspostavi, očekuje se veliko olakšanje diljem svijeta.
Astronauti će tada moći podijeliti svoje jedinstvene prizore s onima na Zemlji.
Prošlo je gotovo 60 godina otkako su američke misije Apollo prvi put dovele ljude na Mjesec u srpnju 1969.
Iako posada misije Artemis II neće sletjeti na Mjesec, njihov let u narednim danima ima ključnu ulogu u pripremi povratka ljudi na njegovu površinu.
Tijekom misije četvero astronauta letjet će oko 10.300 kilometara iza tamne strane Mjeseca, koja je uvijek okrenuta od Zemlje – što će se dogoditi prvi put u povijesti.
NASA navodi da će tijekom tog razdoblja, koje traje oko tri sata, posada analizirati i fotografirati geološke značajke poput kratera i drevnih tokova lave, što će pomoći budućim misijama usmjerenima na istraživanje južnog pola Mjeseca.
Istodobno će se provoditi i istraživanja utjecaja svemirskih letova na ljudsko tijelo i psihu, kako bi se bolje pripremile buduće misije, uključujući i potencijalna putovanja na Mars.
Ako posada uspješno obiđe Mjesec, NASA planira da misije Artemis IV i V uključuju i slijetanje na njegovu površinu, s ciljem realizacije već 2028. godine.
NASA je objavila fotografije snimljene iz svemira dok se letjelica Orion približava Mjesecu.
Svemirska agencija podijelila je fotografiju visoke rezolucije na kojoj se Zemlja vidi kroz prozor kapsule.
Na snimkama s letjelice Zemlja se vidi i u obliku srpa, osvijetljena sa stražnje strane Sunčevom svjetlošću.
U jednom trenutku zabilježen je i prizor cijelog diska Zemlje iz perspektive kapsule Orion.
“Dok napuštamo Mjesec… odlazimo kao što smo došli i, ako Bog da, kao što ćemo se vratiti, s mirom i nadom za cijelo čovječanstvo. Sretan put posadi Apolla 17.”
To su riječi koje je u prosincu 1972. izgovorio zapovjednik Eugene “Gene” Cernan, posljednji astronaut koji je hodao po Mjesecu, dok se spremao popeti u letjelicu za povratak na Zemlju.
Cernan i pilot Harrison Schmitt postavili su nekoliko rekorda tijekom trodnevnog boravka u dolini Taurus-Littrow: najduži boravak na Mjesecu od 75 sati, neslužbeni rekord brzine lunarnog vozila od oko 18 kilometara na sat te najveću količinu prikupljenih uzoraka – 110 kilograma stijena i prašine.
Među tim uzorcima bila je i narančasta prašina, male kuglice vulkanskog stakla za koje je kasnije utvrđeno da sadrže tragove vode.
Prije odlaska s površine, Cernan je u mjesečevu prašinu napisao inicijale svoje kćeri Terese Dawn. Oni su i danas ondje, netaknuti među tragovima stopa i kotača.
Cernan tada nije znao da će proći više od 50 godina prije nego što se ljudi ponovno vrate na Mjesec. Sljedeće planirano slijetanje, predviđeno za 2028., trebalo bi se dogoditi na južnom polu Mjeseca.
Misija Artemis II pokušat će oboriti rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, s planiranom udaljenošću većom od 430.000 kilometara.
Time bi nadmašila dosadašnji rekord od oko 400.000 kilometara, koji je prije gotovo 56 godina postavila posada misije Apollo 13.
Za razliku od tada, ovaj pokušaj je planiran.
Apollo 13 bio je "uspješan neuspjeh"
Misija Apollo 13 u NASA-i je poznata kao "uspješan neuspjeh". Kada je 11. travnja 1970. lansirana raketa Saturn V, cilj je bio treće slijetanje ljudi na Mjesec.
Nakon početnih manjih problema, let je tekao mirno. Jedan od članova kontrole leta čak je rekao da mu je "dosadno".
Nedugo zatim eksplodirao je spremnik kisika, a astronauti su vidjeli kako im ključni resurs za preživljavanje istječe u svemir.
Eksplozija je oštetila i druge sustave, uključujući one za energiju i opskrbu vodom.
Zbog toga nisu mogli sletjeti na Mjesec, već su se morali vratiti na Zemlju putanjom koja ih je vodila oko njegove tamne strane – isti manevar koji sada izvodi Artemis II.
Posada se vratila živa, a usput je postavljen i rekord udaljenosti od Zemlje.
Ako danas pratite misiju, evo na što treba obratiti pozornost tijekom leta posade Artemis II oko Mjeseca.
Tijekom poslijepodneva letjelica Orion ući će potpuno u Mjesečevu gravitacijsku zonu, a posada će se probuditi i početi pripreme za prelet. To uključuje provjere kamera i probne komunikacije s kontrolom leta u Houstonu.
Od 19:00 sati po hrvatskom vremenu očekuje se trenutak u kojem će posada nadmašiti rekord udaljenosti iz misije Apollo 13, prelazeći više od 400.000 kilometara od Zemlje.
U tom dijelu leta očekuju se i sve impresivniji prizori Mjesečeve površine kroz prozore letjelice.
Letjelica će proći iza Mjeseca u 00:44 po hrvatskom vremenu, a ponovno će se pojaviti s druge strane u 01:25. Tijekom prolaska iza Mjeseca komunikacija s kontrolom leta bit će prekinuta oko 40 minuta.
Iako misija zasad prolazi bez problema, taj će period biti posebno napet za kontrolu leta, obitelji astronauta i sve koji prate misiju, dok čekaju ponovno uspostavljanje veze.
Nedugo nakon ponovnog pojavljivanja, postoji mogućnost da astronauti iz svoje perspektive vide i jednosatnu pomrčinu Sunca, kada Mjesec zakloni Sunce.
Za one koji ostanu budni, oko 03:50 po hrvatskom vremenu planirano je i izravno javljanje posade, koja će opisati kako izgleda let oko tamne strane Mjeseca i prizori kakve dosad nisu vidjeli ni astronauti iz programa Apollo.
Ljudi su danas na putu da odu dalje u svemir nego ikad prije.
Misija Artemis II trebala bi oboriti rekord postavljen prije više od pola stoljeća, tijekom spektakularnog preleta oko Mjeseca.
Četvero astronauta – Christina Koch, Jeremy Hansen, Reid Wiseman i Victor Glover – prvi su ljudi od 1972. koji su napustili Zemljinu orbitu, dok se letjelicom Orion kreću oko Mjeseca.
Letjelica neće sletjeti na površinu, ali prelet donosi pogled na tamnu stranu Mjeseca kakav ljudi dosad nisu vidjeli.
Astronauti će tijekom misije fotografirati Mjesec, skicirati ga i snimati svoja opažanja, čime se priprema teren za sljedeću misiju Artemis III i povratak ljudi na Mjesec u narednim godinama.
U jednom trenutku, dok Orion prolazi iza Mjeseca, komunikacija s kontrolom leta u Houstonu bit će potpuno prekinuta na oko 40 minuta.
Facebook
Google
