INDIJA je prva velika ekonomija u svijetu koja je najavila da će ne samo zabraniti nego i strogo kažnjavati ulaganje u kriptovalute.

Prema prijedlogu novog zakona, koji pripremaju u New Delhiju i o kojem pišu svjetski mediji, u Indiji bi ubuduće trebalo biti zabranjeno ulaganje u kriptovalute. Štoviše, zabranilo bi se i držanje kriptoimovine. Indijci koji posjeduju kriptovalute imali bi rok od šest mjeseci da likvidiraju svoje "digitalne novčanike". U protivnom prijete im kazne, pa čak i, kako se već svojedobno u Indiji predlagalo, zatvor. 

Indijci masovno kupuju bitcoin nakon što je vrijednost te kriptovalute oborila rekorde

Indijske vlasti očekuju da će prijedlog tog zakona u parlamentu glatko proći: kažu da vlada za to ima dovoljan broj ruku u parlamentu. Indija je već pokušala zabraniti kriptovalute, ali taj je pokušaj srušio Vrhovni sud, zatraživši da se o tome donese poseban zakon. U New Delhiju vjeruju da je sada trenutak za to s obzirom na to da sve više Indijaca ulaže u kriptovalute, posebno u bitcoin koji je nedavno dosegao rekordnu vrijednost od preko 60.000 američkih dolara.  

Ako zabrani kriptovalute, Indija će postati prva velika svjetska ekonomija koja je odlučila stati na kraj virtualnom novcu. Doduše, u svijetu ima država koje ne dopuštaju trgovanje kriptovalutama, poput Alžira ili Bolivije, a postoje i države, poput Kine, u kojima je trgovanje kriptovalutama jako ograničeno, ali ipak nije baš tako strogo kažnjivo. Stručnjaci stoga ocjenjuju da bi upravo Indija mogla otići najdalje u zabranama bitcoina i ostalih kriptovaluta, posebno zato što se najavljuju i zatvorske kazne za "rudarenje" ili neki drugi oblik sudjelovanja na tržištu kriptovaluta.

I dok vlasti u New Delhiju smatraju da su kriptovalute velika prevara i da tome treba stati na kraj, indijski ulagači u digitalni novac su očajni. Upozoravaju, naime, da se time ne samo umanjuju šanse za bogaćenje nego i za izlazak iz siromaštva u zemlji u kojoj je siromaštvo jako rašireno. 

Cijena bitcoina u zadnjih 11 godina se drastično povećala 

Kriptovalute nisu novost. Radi se, pojednostavljeno rečeno, o digitalnom novcu, odnosno, kako objašnjavaju u Europskoj komisiji, o digitalnim zapisima s određenim vrijednostima koje su pohranjene u digitalnim bazama. No kako su kriptovalute proizvod online svijeta, iza njih ne stoje središnje banke i formalno nisu novac. Ipak, posljednjih su godina postale jako popularne i sve više se koriste i kao sredstvo plaćanja roba i usluga. 

Najpoznatija među kriptovalutama svakako je bitcoin, često nazivan i digitalnim zlatom. Njegova je vrijednost 2010. godine iznosila samo 0.003 USD, dok je tijekom prošlog vikenda premašila dosad rekordnih 60.000 USD. U trenutku pisanja ovog teksta vrijednost bitcoina bila je u padu, ali njime se i dalje trgovalo na vrlo visokim razinama od preko 55.000 USD. Razlog tome su ponajprije odluke velikih tvrtki da investiraju u bitcoin ili da prihvate plaćanja u toj digitalnoj valuti. Ukratko, tko je prije desetak godina ulagao u bitcoin, premda i simbolično, i nije prodao svoju kriptoimovinu, danas je bogat čovjek. 

Kriptovalute su digitalna transformacija financijske industrije

Očito, zapadni svijet, pa tako i Hrvatska, na kriptovalute gleda bitno drukčije nego zemlje koje nisu naklonjene digitalnom novcu. Stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu se s ocjenom da i ulaganje u kriptovalute, kao i svako drugo, sa sobom nosi rizik, ali vjeruju da u tom obliku imovine leži budućnost.

"Kriptovalute su sada 'in' i trgovanje njima dijelom je uređeno, ali još ima dijelova koje treba regulirati. Bojim se da je to balon koji bi mogao eksplodirati, ali isto tako mislim da je to budućnost", kaže za Index Jasna Vuk iz RRIF Visoke škole za financijski menadžment. 

"Ovdje je zapravo riječ o digitalnoj transformaciji financijske industrije koja, međutim, još nije do kraja regulirana. Svejedno i hrvatski građani pokazuju sve veći interes za kriptovalutama, interes raste iz godine u godinu. Procjene govore da će za 10 do 15 godina kriptovalute postati apsolutni standard u našim životima, pa čak i da će zamijeniti kreditne kartice", poručuje za Index direktor brokerske kuće Fima Plus Milan Horvat. 

U Hrvatskoj raste interes za bitcoinom

Dodaje kako u Hrvatskoj tisuće ljudi već posjeduju kriptovalute, kao i da zanimanje za njih nastavlja rasti. Naravno, najveći interes vlada za bitcoinom.

"Bitcoin spada među rijetke kriptovalute koje iza sebe nemaju biznis model, već se temelje na odnosu ponude i potražnje, slično kao i zlato. Njegova popularnost dijelom proizlazi i iz toga što se sve češće koristi kao investicijska imovina za čuvanje vrijednosti u inflatornim uvjetima i u plaćanjima pa ga, recimo, prihvaćaju Tesla i PayPal, kao i neke druge internetske platforme", dodaje Horvat.

Ističe i kako su kriptovalute oblik investicija koji omogućuje ulaganja ogromnom broju ljudi budući da je "ulaznica" razmjerno jeftina. 

"Ulazak na to tržište je razmjerno jeftin, što omogućuje uključivanje velikog broja ljudi. To je dobro jer kriptovalute ljudima pružaju priliku da investiraju. Investiranje u neke druge oblike imovine ipak je skuplje", poručuje Horvat. 

Hanfa: Promet hrvatskih kriptomjenjačnica lani je iznosio 486.5 milijuna kuna

I podaci Hanfe pokazuju da su kriptovalute u Hrvatskoj sve popularnije. Prema tim podacima, ukupan promet virtualnim i fiducijarnim valutama u Hrvatskoj lani je iznosio 486.5 milijuna kuna. Te je podatke Hanfa dobila od hrvatskih kriptomjenjačnica. 

Ipak, naglašavaju u Hanfi, iz toga se ne može izvući zaključak o stvarnoj visini prometa hrvatskih građana kriptovalutama jer usluge naših kriptomjenjačnica koriste i strani državljani. S druge strane, i hrvatski državljani koriste usluge stranih kriptomjenjačnica budući da se cijeli promet odvija u globalnom internetskom prostoru. To u bitnom otežava, pa čak i onemogućuje, prikupljanje podataka o broju hrvatskih građana koji su uključeni u transakcije na kriptotržištu.

"U Hrvatskoj postoje registrirana društva koja se bave razmjenom virtualnih i kriptovaluta, a putem interneta građanima su dostupne i one iz inozemstva. Djelatnosti vezane za kriptovalute nisu u Hrvatskoj regulirane posebnim propisima te Hanfa ne izdaje odobrenja za rad, ne licencira članove uprava niti je ovlaštena obavljati nadzor nad kvalitetom pruženih usluga", stoji u odgovoru Hanfe na upit Indexa. 

Na tržištu kriptovaluta ima i prevara

Upravo je slaba regulacija Ahilova peta kriptotržišta. Nije rijetkost, primjerice, da netko uloži u bitcoin preko online platforme registrirane na nekom egzotičnom otoku, a tek naknadno sazna da novac može podići jedino tako da otvori novi račun na nekoj drugoj platformi jer platforma preko koje je uložio u bitcoin ne isplaćuje gotovinu na njegov račun. Naravno, za prijenos novca s jedne platforme na drugu plaća se naknada, kao što se naknade plaćaju i za druge radnje. I nisu male. 

Bilo je i slučajeva prevara. O tome dovoljno govori i podatak da se kriptovalutama u nas dijelom bavi i Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zbog svega toga financijski stručnjaci savjetuju oprez pri takvom ulaganju, kao i dobro proučavanje uvjeta prije nego što posegnete za novčanikom (onim pravim, a ne virtualnim). Ulaganja u kriptovalute su, napominju, legalna, ali treba voditi računa preko koga se ulaže i pod kojim uvjetima. 

Potrebna je jaka financijska i informatička pismenost

"Takve transakcije podrazumijevaju dobru financijsku i informatičku pismenost kako kasnije ne bi došlo do problema", poručuje Vuk. 

Upozorava i da je zarada od ulaganja u kriptovalute oporeziva budući da se na nju plaća porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka koji od ove godine iznosi 10 posto, kao i prirez. 

Horvat, međutim, ističe da tržište kriptovaluta regulira europski regulator ESMA, što ulijeva sigurnost. I u Hanfi kažu da je regulacija tog segmenta tržišta u fokusu Bruxellesa. 

"Europska komisija je u rujnu 2020. objavila prijedlog nacrta uredbi koji reguliraju tu problematiku te je trenutno u tijeku javna rasprava. Predloženi regulativni okvir uključuje dva zakonska prijedloga - o kriptoimovini, Markets in Crypto-assets, popularno zvan MiCa, te zakonodavni prijedlog za regulatorni okvir EU o digitalnoj operativnoj otpornosti, DORA, kojim se žele spriječiti i ublažiti cyber prijetnje. Oba zakonodavna prijedloga nastoje potaknuti razvoj digitalnih financija na uređenoj osnovi, čime se uklapaju u europsku politiku gospodarskog oporavka i šire gospodarske transformacije kroz otvaranje novih kanala za mobilizaciju sredstava za potporu Zelenom dogovoru i Novoj industrijskoj strategiji za Europu", napominju u Hanfi.

Hrvatska kaska za drugima u Europi i po spremnosti za prihvaćanje kriptovaluta

Premda popularnost kriptovaluta i u Hrvatskoj raste, naša je zemlja i dalje, prema dostupnim istraživanjima, na europskom začelju po stupnju prihvaćenosti kriptovaluta. Indeks koji izrađuje analitička kompanija Chainalysis Hrvatsku je lani po prihvaćenosti kriptovaluta svrstao tek na 77. mjesto u svijetu, između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Šri Lanke. Ispred nas je po prihvaćenosti kriptovaluta većina europskih zemalja, pa čak i Srbija i Crna Gora, dok nam je Slovenija i po tome teško uhvatljiva.

Inače, prihvaćenost kriptovaluta u svijetu najveća je u Ukrajini i Rusiji, a najmanja u zemljama u kojima su kriptovalute zabranjene ili u kojima vlasti obeshrabruju ulaganje u njih i njihovo korištenje. 

"Hrvatska će, nažalost, i po tome ostati na začelju europske ljestvice. No ulaganje u kriptovalute je svjetski trend, trgovanje njima dostupno je preko svjetskih platformi i naši ljudi to koriste. Moglo bi se reći da je za Hrvate to super, ali za samu Hrvatsku nije jer ponovno neće iskoristiti prilike i mogućnosti koje joj kriptovalute pružaju", zaključuje Horvat.