HRVATSKI građani nastavili su povećavati štednju i u jeku koronakrize, pokazuju podaci Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema tim podacima, hrvatski su građani do kraja srpnja u bankama uštedjeli 217,8 milijardi kuna. To je preko šest milijardi kuna više nego krajem prošle godine, kada su ukupni depoziti građana u bankama iznosili 211,7 milijardi kuna.

U krizi građani povećavaju štednju jer se boje onoga što im nosi sutra

Porast štednje u bankama ekonomisti objašnjavaju klasičnim obrascem ponašanja građana u vremenima krize, u kojima raste strah od neizvjesnosti i onoga što nosi sutra. Isti smo scenarij, ističu, gledali i u posljednjoj recesiji, u kojoj je Hrvatska provela punih šest godina, kada je štednja građana također snažno rasla. 

"Rast štednje posljedica je straha od gubitka posla i ostalih nedaća koje nosi kriza. Ljudi ne znaju što ih čeka i zato povećavaju štednju kako bi imali novac na strani ako im zatreba. Naravno, oni koji mogu štedjeti", objašnjava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

"U krizi se građani uglavnom nastoje razdužiti i povećavaju štednju. Malo tko sada kupuje trajna dobra, poput automobila, već se višak novca usmjerava u štednju",  kaže za Index i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Rastu štednje pomogle su i država i banke

Rast štednje i u uvjetima koronakrize posljedica je i poteza države i banaka. Ovdje valja podsjetiti da je država mjerama za spas radnih mjesta uglavnom uspjela održati zaposlenost i razinu plaća, kao i da je zamrzavanjem ovrha građanima osigurala dodatnu likvidnost. Uz to, banke su odobrile moratorije na kredite, što je financijski također popravilo proračune hrvatskih obitelji, pruživši im predah od plaćanja povećih obveza prema bankama. 

Osim toga, u vrijeme lockdowna građani zapravo nisu imali gdje ni trošiti jer su radile samo trgovine hranom, lijekovima i higijenskim potrepštinama. No i nakon što je hrvatsko gospodarstvo otključano, potrošnja se nije vratila na pretkrizne razine, što samo potvrđuje zaključak o oprezu građana.  

Analiza HUB-a pokazuje da štednja u Hrvatskoj nastavlja rasti po godišnjoj stopi od četiri posto. Sve je veći i udio štednje u bruto domaćem proizvodu (BDP). Krajem prošle godine ukupni štedni ulozi u bankama činili su, proizlazi iz podataka HUB-a i HNB-a, oko 53 posto hrvatskog BDP-a, dok u HUB-u očekuju da će depoziti građana ove godine prijeći iznos od 60 posto BDP-a. Naravno, razlog rastu omjera štednih uloga i BDP-a nije samo povećanje depozita nego i pad BDP-a u 2020. godini, koji je posljedica koronakrize. 

Raste štednja u kunama

Vrijedi spomenuti i da se udio devizne štednje u ukupnoj štednji građana u Hrvatskoj nastavlja smanjivati. Dok su, primjerice, 2016. godine devizni depoziti činili gotovo 73 posto ukupnih štednih uloga u nas, krajem prošle godine pali su na nešto više od 63 posto. Trend smanjivanja štednje u devizama nastavljen je i u ovoj godini pa je krajem srpnja udio deviznih u ukupnim depozitima građana smanjen na 62,5 posto. 

Novotny ističe kako se razlog nastavka smanjivanja štednje u stranoj valuti, odnosno rasta štednje u kunama, može tražiti i u prvim koracima ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno u ulasku u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Kamatne stope na štednju u kunama i štednju u eurima, kaže naš sugovornik, sada su se praktički izjednačile, a članstvo u mehanizmu ERM-II putokaz je da će Hrvatska u dogledno vrijeme pristupiti eurozoni po jasno definiranom tečaju, kao i potvrda da je kuna stabilna valuta. 

"Sigurnost da ćemo ući u eurozonu kod štediša jača povjerenje u nacionalnu valutu, kao i da će svoje kunske štedne uloge prilikom pristupanja eurozoni moći pretvoriti u štedne uloge u eurima po unaprijed poznatom tečaju", poručuje Novotny.

U Hrvatskoj nedostaje investicijskih prilika

Iako je rast štednje dobra vijest, ekonomisti upozoravaju da to pokazuje i nedostatak investicijskih prilika u Hrvatskoj. Naime, građani koji raspolažu viškom novca sredstva uglavnom usmjeravaju u klasičnu štednju u bankama ili u kupnju nekretnina, dok se na investiranje u, primjerice, vrijednosne papire malo tko odlučuje.

"Podaci o rastu štednje pokazuju da hrvatski građani ipak nisu socijalni slučajevi. Štednja u Hrvatskoj je velika, kako u novcu tako i u nekretninama. No u Hrvatskoj nedostaju ulaganja u koje bi građani usmjeravali višak novca, bilo da je riječ o kupnji dionica ili o pokretanju vlastitih poduzetničkih pothvata. U drugim zemljama građani koji raspolažu viškom novca dio tih sredstava investiraju, a taj je trend izražen i u zemljama poput Poljske. Za Hrvatsku je to sve veći problem", upozorava Novotny. 

Naličje priče - mnogi građani ne štede jer nemaju novca, a odmrzavanje ovrha i kredita stavilo ih je pred zid

Naličje priče o rastu štednje je činjenica da mnogi građani jedva krpaju kraj s krajem. Nedavno odmrzavanje ovrha i istek većine moratorija na bankarske kredite mnoge su građane ponovno stavili pred financijski zid. Dio njih izlaz vidi u novom zaduživanju. 

"Znatan broj ljudi ne štedi. Štoviše, nedostaje im novaca pa se zadužuju", napominje Bejaković. 

To potvrđuju i podaci o rastu kreditne aktivnosti banaka. Ukupni kreditni plasmani banaka, pokazuju podaci HNB-a koje su komentirali analitičari Raiffeisena, potkraj rujna su iznosili 271,6 milijardi kuna, što je 11,3 milijarde, ili 4,3 posto, više nego krajem prošle godine. Od toga, na kredite građanima otpada 135,6 milijardi kuna, odnosno gotovo polovica ukupnih kredita. U usporedbi s krajem prošle godine, riječ je o rastu kredita kućanstvima za 2,5 milijardi kuna, ili 1,8 posto, dok su krediti stanovništvu u odnosu na rujan prošle godine veći 5,4 milijarde kuna, ili 4,2 posto, ocjenjuju analitičari Raiffeisena. 

Rupe u kućnim budžetima građani najčešće krpaju gotovinskim nenamjenskim kreditima

Iako su se nenamjenski gotovinski krediti, kojima građani najčešće krpaju rupe u kućnim budžetima, čak i smanjili u odnosu na kraj prošle godine, u odnosu na kraj rujna prošle godine bilježe rast od 1,1 posto. Njihova je ukupna vrijednost, prema podacima analitičara Raiffeisena i prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, iznosila i dalje vrlo visokih 52,8 milijardi kuna. 

"Dio kućanstava koji nema dovoljno novaca uzima kredite", kaže i Novotny.

Vrijedi spomenuti i da se udio kredita u stranim valutama smanjuje u ukupnim kreditima u Hrvatskoj. Drugim riječima, posljednjih godina raste zaduživanje u kunama, a ne više u eurima ili nekoj drugoj valuti. 

"Udio valutnih u ukupnim kreditima kontinuirano se smanjuje od druge polovice 2012., kada je iznosio 74,4 posto, da bi na kraju ovogodišnjeg rujna valutni krediti činili 53 posto ukupno odobrenih kredita", stoji u dnevnoj ekonomskoj analizi Raiffeisena. 

Kretanje štednje i kredita ovisit će o koronakrizi

Kretanje štednje i kredita u nastavku ove i u sljedećoj godini ovisit će ponajprije o krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa. Nastavak krize građane će tjerati na oprez, a time i na manju potrošnju te povećanje štednje. S druge strane, nastavak odmrzavanja ovrha i isteka moratorija na bankarske kredite brojne će građane baciti u dodatne probleme.

Kako god se razvijala situacija. ekonomisti i u narednom razdoblju očekuju rast i štednje i kredita. Otvoreno ostaje pitanje dinamike njihovog rasta.