Ustaški ratni zločinac Milivoj Ašner preminuo u Klagenfurtu

Foto: mup.hr

MILIVOJ AŠNER, hrvatski državljanin koji je u vrijeme II. svjetskog rata bio šef ustaške policije u Požegi, sudjelovao u deportaciji Židova, Roma i Srba u koncentracijske logore te bio četvrti na listi najtraženijih ustaških zločinaca, preminuo je u 98. godini u Klagenfurtu. Vijest da je preminuo čovjek koji je godinama bio na tjeralici MUP-a objavila je austrijska novinska agencija APA.

Austrija odbijala izručiti Ašnera

Naime, Austrija je godinama odbijala Ašnera izručiti Hrvatskoj navodeći kako ovaj bivši pripadnik ustaških postrojbi nije u stanju pratiti suđenje te da pati od demencije. Svojevrsni međunarodni skandal izbio je kada je Ašner viđen u Klagenfurtu, a ubrzo su nakon toga u britanskim te ostalim europskim medijima objavljene njegove fotografije kako sa suprugom šeta klagenfurtskim ulicama te uživa u nogometnom ludilu Eura 2008. godine. Mediji su pisali da je Ašner sposoban za suđenje, a austrijske vlasti su tvrdile da nije.

Ašner je uvijek naglašavao da nije bio ratni zločinac već da je bio samo ustaški činovnik. Posljednji puta to je rekao ispred kamera HTV-a 2009. godine.

Sun objavio dokaze o Ašnerovim zločinima

No britanski Sun objavio je dokumente, koji dokazuju da je Ašner zaista bio časnik ustaške policije u Požegi te da je odgovoran za ubojstva cijele jedne židovske zajednice. Dokumente su britanski novinari pronašli u Hrvatskom državnom arhivu. Među njima je i dokument u kojemu se nalazi nalog za izručenje 63 židovske obitelji, koje su bile pogubljene. Potpis na dnu papira pripada Milivoju Ašneru.

"Zabranjujem dolje navedenim osobama da više borave u stanovima u kojima su do sada bili", stoji u dokumentu. Pronađen je i dokument na kojemu je vidljivo kako Ašner uzima cijelu imovinu jedne Židovke nakon što je poslao njenog muža u smrt, a u još jednom odbija iz nacističkih kandža u Austriji spasiti vlastitu sugrađanku, Julu Klein, i to samo zato što je bila Židovka.

Zurrof: Hrvatska nije napravila dovoljno

Napomenimo kako se nakon Drugog svjetskog rata Ašner sklonio u Austriju te se vratio 1992. godine u Hrvatsku. Iz Požege je opet pobjegao 2004. godine te se vratio natrag u Klagenfurt. Za njim je bila raspisana tjeralica MUP-a.

Najpoznatiji "lovac na naciste", jedan od predsjednika Centra Simon Wiesenthal, Ephraim Zuroff, često je naglašavao kako Hrvatska nije napravila dovoljno da bi Ašner pred našim sudovima kazneno odgovarao za svoja nedjela.

Hrvatska i Austrija suodgovorne za zločine


"Smrt Milivoja Ašnera, ustaškog zloglasnog požeškog šefa policije koji je u Požegi na najbrutalniji mogući razriješio tzv. 'židovsko i srpsko pitanje'  za njegov bijeg iz Hrvatske 2004. godine u Austriju i neprocesuiranje izravno optužujem čitav hrvatski establišment, poglavito pravosuđe i diplomaciju, koja do 2011. nije izvršila nikakav pritisak na Austriju, dočim ga je ta superzaštitnica nacističkih zločinaca svim silama držala sigurnim od progona i zatvora", navodi u svom priopćenju Alen Budaj koji je Ašnera locirao 2004. godine, prikupio svu dokumentaciju te prijavio slučaj ratnog zločinca Milivoja Ašnera Simon Wiesenthal Centru.

"Zločinac je umro nekažnjen, ali ne kao običan građanin već kao ubojica na slobodi. Oni koji 2004. godine u Hrvatskoj nisu mrdnuli ni prstom, a mogli su da spriječe njegov bijeg, sudionici su njegovog zločinačkog poduhvata, jer su omogućili zločincu da se spasi bijegom", kaže danas Budaj naglašavajući kako je smrću Milivoja Ašnera hrvatskim i austrijskim vlastima pao je kamen sa srca, ali je suodgovornost za zločine koji je isti počinio, ostala na njima jer ga nisu priveli ruci pravde. 

"Pravna lakrdija"

"Nedavna smrt Milivoja Ašnera u Austriji koji nije odgovarao za za svoje zločine,  predstavlja pravnu lakrdiju koja koja pojačava ukupan neuspjeh austrijskih sudskih vlasti da se na pravi način pozabave  pitanjem nacističkih ratnih zločinaca u posljednja tri desetljeća", navodi se u današnjem priopćenju Centra Simon Wiesenthal kojeg potpisuje najpoznatiji "lovac na naciste" Ephraim Zuroff.

Zuroff smatra kako je oduvijek bila sasvim jasna Ašnerova odgovornost za postupke iz Drugog svjetskog rata te se naglašava kako je Hrvatska 2005. godine omogućila njegov bijeg. Austrijske vlasti unatoč činjenici da je Ašner davao intervjue o svojoj prošlosti proglasile su ga nesposobnim da prati suđenje.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara