PROTEKLIH dana se sve više govori o mogućnosti da će cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj biti obavezno.

Prvo je to natuknuo ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite RH Davor Božinović, onda je o tome govorio i predsjednik RH Zoran Milanović, a izričito odbijanje ideje da cijepljenje u ovom slučaju bude obavezno nije došlo ni od premijera Andreja Plenkovića.

>> Je li Božinović najavio da će cijepljenje protiv korone biti obavezno?

>> Milanović o cijepljenju: Par glupana nije shvatilo, ako treba, ja ću se prvi cijepiti

>> Iz vlade spominju obvezno cijepljenje. Đikić: To su neodgovorni politički spinovi

Hoće li tako doista biti tek će se vidjeti, no teško je povjerovati da se obavezno cijepljenje protiv covida-19 može uvesti odlukom Nacionalnog stožera, iako HDZ-ovci ovom vladinom tijelu često pripisuju skoro pa nadnaravne pravne moći, između ostaloga i uvođenje policijskog sata.

Ustavni stručnjak: Neprimjerena ratna retorika u raspravama o pandemiji

U svakom slučaju, zanimale su nas ustavno-pravne implikacije potencijalne odluke da cijepljenje protiv korone bude obavezno pa smo se za mišljenje obratili dr. Matiji Milošu s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Može li država narediti obavezno cijepljenje protiv koronavirusa, pitamo Miloša. Predsjednik Milanović je spomenuo primjer služenja vojnog roka - je li to ekvivalentno obaveznom cijepljenju, domećemo.

"Neprimjereno je koristiti ratnu retoriku u ovom kontekstu, iako se ona već više puta ispreplela s raspravama o pandemiji. Može biti da dužnosnici očekuju kako će povlačenje paralela s Domovinskim ratom, vojskom i ratom uopće potaknuti građanstvo na solidarnost. U tom svjetlu izjednačavanje vojnog roka i cijepljenja može biti neka vrsta poetskog izražavanja kojim se hoće poručiti da je cijepljenje usporediva dužnost s vojnim rokom", odgovara Miloš.

Što se tiče cijepljenja, on ističe da ono "predstavlja neposredan utjecaj na organizam do kojega ne dolazi sa služenjem u oružanim snagama". 

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

"Kao takvo zadiranje u tijelo, cijepljenje je uređeno propisima o zdravstvu. Posebno je bitan Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Njime je izrijekom propisano za koje je bolesti cijepljenje obvezno i bilo kakva obveza primanja cjepiva za suzbijanje trenutne pandemije može doći samo nakon što se usvoji adekvatna izmjena tog propisa, i to tako da se prati već postojeći režim obveznih cjepiva. Primijetite da u postojećem Zakonu niti jedno obvezno cijepljenje nije propisano za sve i uvijek. Iako je Ustavni sud u slučaju cijepljenja djece ocijenio da obveza cijepljenja ulazi u 'područje slobodne procjene zakonodavca', država u tom prostoru mora imati opravdan razlog zbog kojega bi uvela obvezno cijepljenje i ta obveza mora biti razmjerna cilju koji se hoće postići. Nikakva ratna retorika ne može premostiti tu elementarnu ustavnu obvezu i od slikovitog bi se jezika zato valjalo suzdržati. On suštinski ne mijenja ništa", objašnjava Miloš.

Činjenica je da su cjepiva za covid-19 nova i da nisu masovno isprobana poput npr. cjepiva za ospice. Igra li to neku ulogu u odluci o obaveznom cijepljenju?

"Kada se ograničava bilo koje pravo, neophodno je da država odabere cilj zbog kojega vrijedi to pravo ograničiti te da odabere mjeru kojom se pravo ograničava u nužnoj mjeri. U tom svjetlu treba odgovoriti i na ovo pitanje. Ukoliko je cjepivo adekvatno testirano, u postupcima koji moraju biti provedeni u skladu s pravnim i etičkim normama, moglo bi ga se uvesti kao obveznog, pod uvjetom, naravno, da se tu obvezu odredi u skladu s ustavnim kriterijima", kaže Miloš.

Ključno je da je adekvatno dokazana učinkovitost cjepiva

>> Cijepljenje bi moglo biti obavezno u Hrvatskoj. Kakva je situacija u drugim zemljama?

S druge strane, nastavlja ovaj ustavni stručnjak, "cjepivo koje nije testirano i za koje ne postoje objektivni pokazatelji da pomaže ne samo da ne bi moglo biti obvezno već ne bi uopće smjelo biti dostupno". 

"U prošlosti su postojali slučajevi u kojima se opetovano testiralo cjepiva za koja je postojala razumna sumnja da su neučinkovita. Tada je nužno već i obustaviti ispitivanja i odustati od cjepiva. Kada bi država posegnula za takvim neprovjerenim pripravcima, to ne bi mogla nikako uvesti kao obvezu koja bi bila ustavna. Kada bi, hipotetski, država propisala da je obvezno cijepljenje destiliranom vodom zbog sprječavanja širenja zaraze, takva bi mjera bila neustavna stoga što je država izabrala sredstvo koje ne postiže zacrtani cilj. Međutim, sama masovnost korištenja cjepiva nije nužna, bitna je dokazanost njegove učinkovitosti u etično provedenim i pravno adekvatno uređenim testiranjima", ističe Miloš.

Obavezno cjepivo ne može narediti Nacionalni stožer

Može li - prema ljetošnjim odlukama Ustavnog suda - Nacionalni stožer civilne zaštite RH narediti obavezno cijepljenje protiv covida-19 ili je za to potrebna odluka sabora?

"Ne može", kategoričan je Miloš.

"Uvođenje obveze cijepljenja traži promjenu zakona na koju je ovlašten samo Hrvatski sabor. Stožer može uvoditi pojedine mjere, ali ne raspolaže zakonodavnom vlašću", dodaje.

>> Ako se većina Hrvata zaista odbije cijepiti, imat ćemo ozbiljnih problema

Provesti široku javnu raspravu i edukaciju pučanstva prije odluke o obaveznom cijepljenju

Zanimalo nas je i na koji način bi bilo ustavno-pravno najčišće donijeti odluku o obaveznom cijepljenju.

"Promjenom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Bilo bi preporučljivo prije toga provesti široku javnu raspravu i provesti čim širu edukaciju pučanstva. To bi možda osnažilo legitimnost obveze i olakšalo njezinu provedbu jer postojeća istraživanja pokazuju da je kod obveznog cijepljenja problem upravo nedostatak informacija. Naizgled prigodničarsko i ad hoc uvođenje pojedinih mjera u tome svakako ne pomaže", napominje Miloš.

I za kraj, ako se neki građanin ne želi cijepiti protiv korone, koga on i kome može odnosno treba tužiti?

"Trebalo bi vidjeti kako će se konkretno urediti takva obveza. Ne bih volio govoriti hipotetski. Trenutno za slučaj odbijanja cijepljenja postoji prekršajna sankcija samo ukoliko roditelj odbije cijepiti svoje dijete. U tom se slučaju svaki građanin može uvijek okrenuti sudskoj i ustavnosudskoj zaštiti u sklopu prekršajnog postupka. Tek treba vidjeti hoće li se obveza cijepljenja protiv koronavirusa urediti na sličan način", kaže Matija Miloš.
 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.