POLJOPRIVREDNA gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. su godini koristila 1.51 milijun hektara poljoprivrednih površina, što je 0.1 posto više nego u 2020., pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) sa stanjem 1. lipnja 2023. godine.

Riječ je o konačnim podacima vezanim za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2023., i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te za broj stoke i peradi. Podaci su uspoređeni s podacima posljednjih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. i 2020. godine. Prema konačnim podacima, poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. koriste se s ukupno 888.000 hektara oranica i vrtova.

Najviše se uzgajaju žitarice

Najveći udio u površini oranica i vrtova imali su žitarice (63.4 posto ili 563.000 hektara), industrijski usjevi (18.5 posto ili 164.000 hektara) i krmno bilje (11.6 posto ili 103.000 hektara). U usporedbi s 2020., površine zasijane žitaricama veće su za 5.2 posto, a površine pod suhim mahunarkama za 100 posto, dok su površine pod korjenastim i gomoljastim usjevima manje za 23.8 posto. Pod trajnim nasadima koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike, košaračku vrbu i božićna drvca bilo je 78 tisuća hektara, što je 2.6 posto više nego u 2020. godini.

Što se tiče konačnih podataka o stočarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, smanjio se ukupan broj grla. Tako je broj svinja manji za 21.8 posto, broj koza za 13.6 posto, broj ovaca za 11 posto i broj peradi za 12.5 posto, dok je broj goveda ostao na razini 2020. godine. To znači da je svinja bilo 905 tisuća, koza 76 tisuća, ovaca 694 tisuće, peradi 10.5 milijuna i goveda 420 tisuća.