HRVATSKI sabor sjednicu danas nastavlja raspravom o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu, kojim se planiraju ukupni prihodi u iznosu od 145,1 milijarde kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna. Na sjednicu su stigli premijer Andrej Plenković te ministar financija Zdravko Marić.

Plenković predstavio proračun

Plenković je predstavio saboru prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, četvrti proračun svoje Vlade, naglasivši da je on dokaz stabilne i odgovorne vladine fiskalne politike te je podsjetio na postignute dobre gospodarske pokazatelje. 

"Proračun pred vama, najbolji je dokaz provođenja stabilne i odgovorne fiskalne politike koju provodimo, a koja se temelji na održivom i zdravom gospodarskom rastu", rekao je premijer Plenković saborskim zastupnicima.

Podsjetio je da su na početku mandata njegove vlade makroekonomski pokazatelji bili bitno drugačiji: visoka nezaposlenost i niska stopa zaposlenosti, previsoka porezna opterećenja uz proračunskin deficit, rastući javni dug, nepovoljno poslovno okruženje ...

"Danas smo sve te trendove preokrenuli i ostvarili znajčne pomake", istaknuo je Plenković, navodeći ostvarenje proračunskog viška, kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i vraćanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. 

"Gospodarski rast više ne temeljimo na zaduživanju, nego na reformama, ulaganjima, korištenju EU fondova, fiskalnoj konsolidaciji, to je novost i obilježje u vođenju javnih financija ove Vlade u proteke tri godine", rekao je premijer. 

Ohrabruje i činjenica, dodao je Plenković, da su u 2019. održani pozitivni trendovi realizacije državnog proračuna, odnosno solidno ostvarivanje proračunskih prihoda. 

"Nastavili smo kontrolirati proračunske rashode, rebalansom smo smanjili proračunski manjak s prvotno zacrtanih 0,3 posto BDP-a na 0,1 posto BDP-a u ovoj godini. Nakon ostvarenih viškova u prošloj i pretprošloj godini, prvi put imamo priliku planirati proračunski višak opće države", rekao je premijer predstavljajući državni proračun za 2020. godinu. 

Most o Vučićevoj posjeti

Mostovi saborski zastupnici ponovno su u četvrtak, uoči rasprave o prijedlogu državnog proračuna za 2020., kritizirali odluku da se sabornica iznajmi za potrebe Europske pučke stranke (EPP).

Zastupnici o tome nisu odlučivali, dopustite da oni glasuju o tome hoće li se sabornica iznajmiti, predložio je Miro Bulj, podsjećajući da su dio EPP-a i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i talijanski europarlamentarac Antonio Tajani koji je svojatao hrvatski teritorij.

Odgovorio im Jandroković:

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković podsjetio je, pak, da je saborsko Predsjedništvo odlučilo o iznajmljivanju, da se nitko od njegovih članova nije protiv toga bunio.

"Kad spominjete eventualni dolazak Vučića, po vašoj logici Hrvatska bi trebala istupiti iz UN-a jer je Srbija tamo ili ne organizirati ovakav veliki kongres. U Zagreb dolazi 40 premijera", odgovorio je Jandroković Mostovu zastupniku i pozvao ga da ne "provincijalizira Hrvatsku". 

 Naglasio je i kako će se u Saboru održati samo predsjedništvo i skupština, a kongres EPP-a bit će u zagrebačkoj Areni.

Sjednicu pratite uživo:

Ukupni prihodi proračuna za sljedeću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. 

Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za sljedeću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za sljedeću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u sljedećoj godini za 2,5 posto

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u sljedećoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a, u sljedećoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično, u sljedećoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.

Ukupni rashodi proračuna u sljedećoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.

Rashodi za zaposlene

U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto više, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.

Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2+2+2 posto".

Materijalni rashodi u sljedećoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.

Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.

Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.

Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna.