METEOROLOG HRT-a Zoran Vakula objavio je dugoročnu prognozu vremena. U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Travanj većinom topliji i suši od prosjeka

Suočeni potkraj travnja sa svježinom, pa i hladnoćom, u planinama i mjestimičnim snijegom, na Jadranu olujnom, gdjekad i orkanskom burom, vjerojatno mnogi zaboravljaju na razmjerno tople dane, kojih je i prošlih tjedana bilo napretek, posebice na Jadranu.

Stoga se dugoročna prognoza još jednom ostvarila - srednja mjesečna temperatura zraka i ovogodišnjeg travnja u većini Hrvatske je viša od prosječne, u južnijim krajevima i znatno, i za oko 2 °C!

U očekivanju službenih klimatoloških analiza stručnjaka DHMZ-a već sada se može zaključiti kako je travanj u Gospiću, primjerice, bio osmi najtopliji u povijesti mjerenja, u Splitu četvrti, Rijeci treći, a u Dubrovniku čak drugi najtopliji - odmah iza rekordno toplog 2018. godine. Malo negativno odstupanje od srednjih mjesečnih vrijednosti vjerojatno će biti zabilježeno samo rijetko u sjevernim kopnenim krajevima.

Osim po temperaturi, travanj će u klimatološkoj bazi podataka biti zabilježen i kao rijetko suh na mnogim meteorološkim postajama - ponegdje čak i "ekstremno suh", ali ne i na svim. Ukupna mjesečna količina oborine u Rijeci, primjerice, četvrta je na popisu najmanjih u znanoj povijesti mjerenja, a u Osijeku, Splitu i Dubrovniku treća najmanja.

No, ponegdje je ukupna travanjska količina oborine bila i veća od prosjeka, primjerice na zapadu i jugu Istre - u Poreču, Rovinju i Puli, i to ponajviše zbog obilnijih pljuskova sredinom mjeseca.

Od siječnja do travnja "višak" topline, većinom i oborine

Unatoč uglavnom "manjku" oborine u travnju - u prvoj trećini godine u većini Hrvatske je bio "višak" količine oborine u usporedbi s prosjekom. Primjerice, u Zagrebu, u Maksimiru, ovogodišnje razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja je na 19. mjestu na popisu najvećih količina oborine u tom dijelu godine od 1949. godine, kad su počela mjerenja, a u Dubrovniku na 17. mjestu, od 1961. godine.

Istodobno, u Rijeci je količina oborine gotovo jednaka prosječnoj iz posljednjeg službenog klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.

Iznimnije je od siječnja do travnja diljem Hrvatske po srednjoj temperaturi zraka, koja je uglavnom od 1 do 2 °C viša od prosječne. Štoviše, u Zagrebu i Gospiću prva trećina 2026. godine je šesta na popisu najtoplijih, u Rijeci peta, Splitu četvrta, a u Dubrovniku čak treća najtoplija, iza rekordne 2024. te 2014. godine.

Svibanj, ljeto?

Zbog tog viška topline i oborine ne treba čuditi što su biljke razlistane i rascvjetane - te podložnije posljedicama mraza, koji je bio "strah i trepet" našim starima čak i kasnije u svibnju. Stoga su u pučkom vremenoslovlju kontinentalne Hrvatske poznati "ledeni sveci" sv. Mamericije, Pankracije, Servacije, Bonifacije i Sofija - razdoblje od 11. do 15. svibnja, kada štete od mraza nisu bile iznenađenje.

Ove je godine prema trenutačno aktualnim prognozama tih dana vrlo mala vjerojatnost mraza. No, naravno, promjene su još moguće.

Sigurno je zatopljenje sljedećih dana pa će najviša temperatura zraka u mnogim mjestima biti i oko 25 °C, ali još i tijekom vikenda postoji mogućnost mjestimičnog mraza pri tlu. Srećom, slabijeg nego ovoga petka. Pritom je do ponedjeljka neprijeporno i suho razdoblje, ali nakon toga se opet povećava vjerojatnost kiše.

A za one koji vjeruju dugoročnim prognozama i smatraju je korisnom unatoč mnogobrojnim ograničenjima - i dalje je umjerena, čak i velika vjerojatnost za u većini Hrvatske barem prosječnu srednju temperaturu zraka - i sezonsku, i svakog od sljedeća tri mjeseca, čak i sljedećih šest mjeseci!

Stoga se može zaključiti kako je mala vjerojatnost dugotrajnijih razdoblja zamjetno hladnijeg vremena od prosječnog ili drugim riječima - povremena hladnija razdoblja vjerojatno će biti manje intenzivna od toplijih razdoblja.

Više od toga i dalje ne treba očekivati od dugoročnih prognoza, premda bi mnogi željeli detaljnije pa se medijski prostor povremeno puni raznim senzacionalističkim prognostičkim izračunima, bez razumijevanja u kaotičnost prirode i atmosfere te nemogućnost pouzdane prognoze, ne samo dugoročne, nego ponekad i srednjoročne, za samo nekoliko dana unaprijed.