Važna lekcija Hrvatskoj: Evo kako su neke zemlje zaustavile koronavirus

Važna lekcija Hrvatskoj: Evo kako su neke zemlje zaustavile koronavirus
Foto: EPA/Johns Hopkins/YouTube

PRVI slučaj Covida-19 u Hrvatskoj, izbijanje velikog žarišta epidemije u Italiji te konferencija za novinare na kojoj je hrvatski Krizni stožer u ponedjeljak najavio neke od mjera koje planira uvesti kako bi spriječio sličan scenarij u našoj zemlji, otvorili su nekoliko važnih pitanja.

Prije svega je to pitanje što bi Hrvatska trebala poduzimati kako bi suzbila daljnji uvoz i širenje Covida-19?

Dio odgovora hrvatske bi vlasti mogle pronaći u uspješnim i neuspješnim primjerima u svijetu.  

Drugo važno pitanje jest koje su se metode suzbijanja epidemije do sada potvrdile efikasnima i u kojoj mjeri?

Dio odgovora može se pronaći u novim studijama raznih mjera koje su na tu temu provedene do danas.

Mjere sprječavanja i suzbijanja2

Za početak podsjetimo da su u okolnostima kad nemamo cjepiva niti antivirusne lijekove jedine mjere koje se mogu poduzimati mjere sprječavanja i suzbijanja, a u drugoj fazi, kada se u nekoj zemlji virus počne autohtono širiti i počne četvrta generacija širenja, mjere ublažavanja.

Mjere sprječavanja i suzbijanja uobičajeno podrazumijevaju:

1. promociju i zdravstveni odgoj o prevenciji zaraznih bolesti;

2. rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze;

3. laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika;

4. prijavljivanje slučajeva oboljelih;

5. prijevoz, izolaciju, hospitalizaciju i tretman oboljelih;

6. provođenje mjera dezinfekcije, smanjivanja društvenihg kontakata i higijene;

7. zdravstveni nadzor, kućnu izolaciju i karantenu nad mogućim bolesnicima;

8. zdravstveni nadzor nad medicinskim osobljem.

Problematični primjeri azijskih gradova

Očekivano, virus se najuspješnije širi u velikim gradovima u kojima je puno ljudi zbijeno u relativno malim prostorima, u javnom prijevozu, u školama, uredskim prostorima, kinima, kafićima i sl.

Zbog toga se u analizama uspjeha u sprječavanju i suzbijanju uspoređuju metode i rezultati pojedinih gradova.

Wuhan je u tom smislu primjer loše reakcije jer su vlasti u početku sprječavale objavljivanje informacija o oboljelima pa su rigorozne mjere stigle sa zakašnjenjem. Ipak, treba imati na umu da je taj grad po samoj prirodi stvari imao neusporedivo manje vremena i informacija od drugih za kvalitetno pripremanje za suzbijanje Covida-19 jer je bolest iz njega krenula i to usred sezone prehlade i gripe.

No, ni mjere koje su proveli neki drugi gradovi u Kini i izvan nje nisu sve jednako dobre. Hong Kong se, među ostalima, navodi kao ne baš sjajan primjer, a ključnim razlogom smatra se nepovjerenje građana u gradske vlasti i političare.

Neki stručnjaci također smatraju da ni primjer Tokija, koji je s jedne strane otkazao održavanje maratona, dok s druge nije ograničio javni prijevoz, nije najbolji.

Dobar primjer Singapura koji ima odlično zdravstvo

Uglavnom svi stručnjaci i zdravstvene organizacije u svijetu slažu se da je ponajbolji primjer Singapur koji je bio vrlo uspješan tijekom epidemije SARS-a.

Jedna nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Harvard pokazala je da je Singapur i trenutno najbolji primjer uspješnog nošenja s Covidom-19.

Prema tom istraživanju, broj oboljelih u svijetu bio bi oko 2,8 puta veći kada bi sve zemlje imale iste vrhunske kapacitete za otkrivanje koronavirusa kakve ima Singapur. Drugim riječima, u Singapuru je otkriveno mnogo više zaraženih s blažim simptomima nego u drugim državama. Istraživanje je utvrdilo da je razina otkrivanja izvezenih slučajeva drugdje u svijetu negdje na oko 38% singapurske. U državama s visokim razinama nadzora ona se kreće oko 40%, a u zemljama s niskim oko 11%. Pritom se u zemlje s visokim razinama ubrajaju one koje imaju najviše ocjene na Global Health Security Index (GHSI) u kategorijama kao što su prevencija bolesti, otkrivanje, prijavljivanje, sposobnosti odgovora i sl.

Treba imati na umu da se Singapur može pohvaliti jednim od najkvalitetnijih zdravstvenih sustava u svijetu, zahvaljujući velikim javnim sredstvima, niskim troškovima liječenja te obilju liječnika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Hrvatska negdje u sredini

Kako gornja karta zorno prikazuje, Hrvatska nije ni u samom vrhu u kojem se, među ostalima, nalaze skandinavske zemlje, Njemačka i Velika Britanija, niti je na dnu koje uglavnom zauzimaju afričke i bliskoistočne zemlje, već se nalazi negdje u gornjoj polovini. Prema navedenom modelu, u siromašnim afričkim zemljama oko 89% oboljelih prošlo bi nezamijećeno.

U Singapuru je do utorka potvrđeno 90 slučajeva Covida-19, međutim taj broj dobrim je dijelom rezultat vrlo uspješne detekcije i praćenja njihovih kontakata.

U svojem istraživanju znanstvenici s Harvarda koristili su povijesne podatke o međunarodnim zračnim putovanjima kako bi doznali brojeve ljudi koji su svakodnevno putovali iz Wuhana u razne gradove izvan Kine.

"Među zemljama sa značajnim količinama putovanja, Singapur je pokazao najveći omjer otkrivenih uvezenih slučajeva u odnosu na ukupnu količinu dnevnih putovanja, a to je omjer od jednog slučaja na pet putnika", napisali su autori studije.

"Singapur je povijesno poznat po izuzetno osjetljivom sustavu otkrivanja slučajeva zaraznih bolesti, na primjer, u epidemiji SARS-a, a imao je izuzetno detaljno izvještavanje o slučajevima tijekom izbijanja Covida-19", dodali su.

Autori ističu da je jedna od implikacija njihove studije da je virus mogao ostati neotkriven nakon što je izvezen iz Wuhana na različita mjesta širom svijeta prije nego što je grad stavljen u karantenu 23. siječnja.

Ozbiljan angažman singapurskih vlasti

Dobar primjer Singapura pohvalili su brojni medicinski stručnjaci i organizacije, među kojima i WHO.

Profesor Eng Eong Ooi, zamjenik direktora programa za zarazne bolesti Medicinske škole Duke-NUS u Singapuru, kaže da je reakcija grada na epidemiju Covida-19 bila glađa i koordiniranija u usporedbi s njegovim odgovorom na prethodne velike epidemije.

"Glavno poboljšanje je to što Singapur prihvaća vrlo sveobuhvatan pristup koji uključuje koordinirano djelovanje više dijelova vlasti", kaže Ooi.

"Čelni ljudi iz različitih ministarstava prisutni su na terenu kako bi odgovorili na pitanja i rješavali probleme koji se odnose na zdravlje, kontrolu bolesti, planove poslovanja u izvanrednim situacijama, sprečavanje infekcije u školama itd. Osim toga, neki od tih odgovora su proaktivni, a ne reaktivni: na primjer, objekti karantene bili su određeni mnogo prije izbijanja epidemije", dodao je.

Za usporedbu, Pavle Kalinić, šef Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, novinarima je rekao da ga boli k**** kada su ga nazvali i pitali za koronavirus.

Restrikcije putovanja

Karantene i zatvaranja granica imaju dugu povijest. Prva službena karantena uređena je u Dubrovniku ponajviše zbog epidemije kuge.

Prema analizi BBC-ja, zatvaranje granice zaštitilo je neka španjolska sela tijekom pandemije španjolske gripe 1918. i 1919.

Također, neke ruralne zajednice i gradići u SAD-u koji su zatvorili svoja vrata za sve izlaske i ulaske ostali su pošteđeni. Jedan od takvih je Gunnison, gradić u Coloradu koji je tijekom epidemije na sve pristupne putove postavio barikade i stražu te organizirao karantene za putnike željeznicom.

S druge strane, Španjolska je zatvaranjem svojih granica onemogućila Portugalu da dobije neophodne medicinske resurse iz ostatka Europe. Neki povjesničari su zaključili da je ta blokada granice bila više političke prirode nego zdravstvene.

Naravno, u to vrijeme mehanizmi širenja gripe još uvijek nisu bili dobro poznati. Danas znanstvenici mogu neusporedivo bolje identificirati žarišta, putove prijenosa i kritične točke.

SARS-CoV-2 lako se širi i prima na ljude

Jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazalo je da SARS-CoV-2 ima 10 do 20 puta veći afinitet za ulazak u ljudske stanice od drugih koronavirusa. To znači da se može lakše širiti kašljanjem i kihanjem, a to također može objasniti zašto neki ljudi postaju zarazni čak i prije nego što pokažu simptome. Također se pokazalo da je u ovoj epidemiji bilo više slučajeva pojave superširitelja koji su zarazili neočekivano velik broj ljudi. U konačnici to omogućuje da se utvrdi koliko korisne mogu biti zabrane putovanja i snimanja u zračnim lukama.

Matteo Chinazzi, znanstvenik s Northeastern Universityja, sa svojim je suradnicima razvio algoritam koji na temelju dosad poznatih podataka otkriva koliko su neke zabrane putovanja učinkovite. Njegov model otkriva kako su se ljudi kretali prije i nakon uvođenja karantene i zabrane putovanja 23. siječnja.

Model je dao pomiješane rezultate. S jedne strane, karantena u Wuhanu uspostavljena je prekasno. Do tada je virus već bio prenesen u glavne kineske gradove poput Šangaja i Pekinga. To pak znači da je Kina preko tih gradova u svijet izvozila bolest unatoč zabranama letova iz Wuhana.

Model pokazuje da je karantena u Wuhanu odgodila globalno širenje epidemije za najviše pet dana. To je vrijedna odgoda, međutim ne treba se čuditi što karantena nije bila učinkovita koliko bi se očekivalo.

Zabrane putovanja efikasne su na kratke staze

Jedno drugo istraživanje, predstavljeno u časopisu Journal of Emergency Management, pokazalo je da su zabrane putovanja uglavnom efikasne na kratke staze.

Za slučaj gripe, one mogu odgoditi širenje epidemije za tjedan do dva mjeseca. No ukupan broj oboljelih u konačnici smanjuju za samo 3 posto.

Ipak, ovdje treba imati na umu da svaka odgoda širenja kupuje vrijeme na dva važna načina:

1) ona omogućuje više vremena za razvoj cjepiva i lijekova koje nemamo za koronavirus kao što imamo za gripu i

2) ako se potvrdi da virus jenjava s toplijim dijelom godine, dobar dio čovječanstva na sjevernoj polutki mogao bi biti pošteđen već s dolaskom proljeća.

Koliko je učinkovita kontrola u zračnim lukama?

Proces detekcije bolesti u zračnim lukama također nije 100% učinkovit. Primjerice, uređaji za mjerenje temperature u prosjeku uspijevaju identificirati osobu s vrućicom u oko 70% slučajeva. To pak znači da će svaka četvrta osoba s temperaturom proći neprimijećena. Istovremeno oni stvaraju velike gužve.

Zanimljivo je da je upravo jedna singapurska tvrtka objavila da je razvila sustav umjetne inteligencije za provjeru temperature s udaljenosti od više metara koji omogućuje da se mjerenja odvijaju bez stvaranja zastoja i redova u zračnim lukama. 

Jedno istraživanje znanstvenika s London School of Hygiene and Tropical Medicinea pokazalo je da će oko 45% oboljelih biti otkriveno prilikom odlaska, a oko 9% prilikom dolaska na cilj, dok će oko 46% proći neotkriveno.

Malo ljudi priznat će da ima simptome bolesti

Naš Krizni stožer izjavio je u ponedjeljak da je nepouzdanost mjerenja temperature u kombinaciji s činjenicom da ljudi mogu biti zaraženi, a da nemaju temperaturu, razlog zbog kojeg se na našim granicama ne planira provoditi mjerenje temperature. Tada je rečeno da će glavni test za putnike na našim granicama biti pitanje dolaze li iz nekog od kritičnih područja.

Međutim, prema jednom novom istraživanju, tek svaka četvrta osoba reći će istinu o svojem zdravstvenom stanju ili posjetu kritičnom mjestu. To je za očekivati ako se uzmu u obzir mjere karantene i sve druge komplikacije kojima bi osoba mogla biti izložena ako prizna da je njezin status sporan.

Da zaključimo, iz svega navedenog proizlazi da nijedna metoda sama po sebi nije 100% učinkovita, međutim više njih zajedno, ako se provode kombinirano i kvalitetno, kako se to čini u Singapuru, može dati dobre rezultate i sačuvati mnoge živote.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara