VEĆINA građana Europske unije smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj zemlji, u čemu su Hrvati na prvom mjestu, a manjina ispitanih kaže da je i osobno doživjela korupciju, pokazuju rezultati Eurobarometra o korupciji.

Istraživanje objavljeno u četvrtak i provedeno od 6. do 19. prosinca 2019. obuhvatilo je 27.498 građana u 28 zemalja članica te pokazuje da u 24 zemlje članice većina stanovnika smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj zemlji.

Nakon Hrvatske slijede Cipar, Grčka i Španjolska

Na prvom je mjestu Hrvatsku u kojoj 97 posto ispitanika misli da je korupcija široko rasprostranjena.

Slijede Cipar i Grčka (95 posto), Španjolska i Portugal (94 posto), Litva (92 posto).

S druge strane, u Finskoj samo 22 posto ispitanih misli da je korupcija raširena, u Danskoj 35 posto, Švedskoj 40 posto te Nizozemskoj 47 posto.

Anketirani su odgovarali na pitanja o općoj percepciji korupcije, korupciji u javnim institucijama i poslovnom sektoru, učinkovitosti vlade, pravosuđa i institucija u suočavanju s korupcijom, o osobnim iskustvima s korupcijom u kontaktima s ustanovama i u javnom zdravstvu.

U svim zemljama članicama, kojih je u prosincu prošle godine bilo 28, ukupno 71 posto anketiranih smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovim domovinama, što je za tri posto više u odnosu na 2017. godinu.

Istodobno to je manje nego 2013. godine kada je 76 posto mislilo da je korupcija široko rasprostranjena.

U Hrvatskoj je taj postotak od 2013. do 2019. narastao 94 na 97 posto.

U Hrvatskoj 54 posto ispitanika smatra da je osobno pogođeno korupcijom

Više od četvrtine ispitanika u Europskoj uniji, njih 26 posto, smatra da su osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu.

U sedam zemalja ih tako misli preko polovice, najviše u Rumunjskoj (64 posto), a zatim na Cipru (60 posto) i Portugalu (59 posto).

U Hrvatskoj 54 posto ispitanika smatra da je osobno pogođeno korupcijom.

Na razini Unije, 5 posto ispitanika odgovorilo je da je moralo platiti mito za zdravstvene usluge u javnim zdravstvenim ustanovama. Najviše ih je u Rumunjskoj - 19 posto, a u Austriji 17 posto. Hrvatska s Njemačkom dijeli deveto i deseto mjesto sa sedam posto.

5 posto ispitanika je odgovorilo da je u proteklih 12 mjeseci osobno iskusilo korupciju ili joj svjedočilo. Najviše ih je u Hrvatskoj, 15 posto, zatim u Austriji 14 posto i Mađarskoj 12 posto. Najmanje ih ima u Danskoj i Finskoj, 2 posto.