AGENCIJA za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) predstavila je rezultate istraživanja o iskustvu studiranja tijekom pandemije koronavirusa i socijalne izolacije koji pokazuju kako studenti i djelatnici smatraju da je kvaliteta izvedbe online poučavanja, kao i mogućnost interakcije nastavnika sa studentima, lošija i puno lošija nego prije karantene.

Većina od 57 posto studenata, kao i 54 posto djelatnika na visokim učilištima, smatra kako je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz praktičnu i terensku nastavu puno lošija i lošija nego prije karantene, a 42 posto studenata i 44 posto djelatnika smatra kako je mogućnost interakcije nastavnika sa studentima u virtualnom okruženju lošija i puno lošija nego prije karantene, kaže se.

Za razliku od praktične i terenske nastave, polovina studenata smatra kako je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz predavanja također lošija nego prije karantene, dok 38 posto djelatnika kvalitetu predavanja procjenjuje jednakom kao prije karantene.

Podaci za istraživanja čiji je cilj bolje razumijevanje utjecaja izvanrednih okolnosti na iskustvo studiranja i poučavanja, a čije je rezultate AZVO objavila na webinaru u srijedu, prikupljeni su tijekom lipnja i srpnja 2020. godine elektroničkim upitnikom među studentima i djelatnicima visokih učilišta iz čitave Hrvatske, kaže se.

Većina od 46 posto djelatnika smatra da je opterećenje nastavnika bilo veće ili puno veće nego prije karantene, a nešto malo manje ih procjenjuje da se kvaliteta podrške studentima nije razlikovala u odnosu na prethodno razdoblje.

Sličan postotak djelatnika (46 posto) smatra da su ishodi učenja ostvareni u jednakoj mjeri kao i prije pandemije, dok 34 posto studenata smatra kako je ocjenjivanje u manjoj mjeri (puno manje i manje) pokazalo uspješno savladavanje gradiva tijekom studiranja u virtualnom okruženju. 

Većina smatra da je opterećenje studenata u online okruženju bilo veće i puno veće nego prije karantene

Iako sudionici istraživanja ukazuju na učinkovitost online nastave i njezinu primjenjivost u prenošenju teorijskog znanja, ipak velik naglasak stavljaju na nezamjenjivost osobnog, izravnog kontakta među nastavnicima i studentima, ističe se.

Nešto više od polovine studenata koji su sudjelovali u istraživanju (56 posto) smatra da je opterećenje studenata u online okruženju bilo veće i puno veće nego prije karantene, dok 38 posto djelatnika smatra da su studenti bili opterećeni u istoj mjeri kao i u prethodnom razdoblju.

Polovina studenata kazala je da su se osjećaji tjeskobe i/ili depresivnosti tijekom studiranja u virtualnom okruženju javljali više i puno više nego prije karantene, što također smatra i većina od 44 posto djelatnika.

Oko polovine studenata smatra da je razina motivacije za studentskim obavezama bila puno manja i manja nego prije karantene, dok 45 posto djelatnika navodi da je razina motivacije bila ista kao i prije karantene.

Polovina studenata je odgovorila je kako ne zna za mogućnost korištenja psihološkog savjetovanja studenata unutar matičnog visokog učilišta.

Većina studenata (42 posto) nezadovoljna je pristupom knjižničnoj građi tijekom izvanrednih okolnosti, dok je malo više od polovice djelatnika zadovoljno.

Čak 82 posto studenata i 86 posto djelatnika izrazilo je zadovoljstvo razinom vlastitih digitalnih kompetencija, kaže se.

Ispitanici su iskazali potrebe za stabilnom internetskom povezanosti i primjerenom računalnom opremom, za osiguravanjem pristupa elektroničkoj literaturi, boljom organizacijom online ispita i prevencijom neetičnog ponašanja te mogućnosti provedbe dijela nastave uživo.