VELIKA ANALIZA Obiteljašica na čelu obrazovne reforme ukida pomoć romskoj djeci

VELIKA ANALIZA Obiteljašica na čelu obrazovne reforme ukida pomoć romskoj djeci

Foto: srednja.hr, Goran Stanzl/PIXSELL

PORTAL srednja.hr u protekla je dva tjedna analizirao i uspoređivao Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije s nacrtom Akcijskog plana za njeno provođenje koji je donijelo Povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican.

Povezana s klerikalnom desnicom


Podsjetimo, Dijana Vican svojevremeno je bila recenzentica je programa zdravstvenog odgoja udruge GROZD čiji je predsjednik svojedobno bio čelnik HRAST-a Ladislav Ilčić. Vican, koja je ranije radila kao državna tajnica u Ministarstvu znanosti, u nekoliko je navrata “izrazila svijest Ministarstva o kvaliteti i potrebi programa zdravstvenog odgoja udruge GROZD te želju da se taj program uvede u škole”.

U izrađenom nacrtu Akcijskog plana (AP), koji je u velikom dijelu u suprotnosti sa Strategijom koju je usvojio Hrvatski sabor, izbačeno je 11 ciljeva iz Strategije, dodano je 12 novih koji nisu sadržani u Strategiji, a 2 su cilja modificirana.

Podsjetimo, Glas roditelja za djecu (GROZD) konzervativna je udruga koja se prije četiri godine žestoko protivila uvođenju zdravstvenog odgoja u škole pa su zato osmislili vlastiti program kojeg možete pročitati u nastavku. Sporan im je bio četvrti modul o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti te odgovornom spolnom ponašanju. Radi se o jednoj od udruga koje su po svjetonazoru i načinu djelovanja gotovo identične udrugi "U ime obitelji".

Analica Akcijskog plana Dijane Vican

Na razini mjera, situacija je zanimljiva - u prijedlogu Akcijskog plana izbačeno ih je čak 129, dodane su 22 mjere koje se ne nalaze u Strategiji, a 71 mjera je modificirana u AP-u. Gledajući sadržajno, Akcijski plan u potpunosti izostavlja bitne dijelove Strategije, poput razvijanja cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja, kao i njihovo vanjsko vrednovanje. Na svim razinama uklonjeno je eksperimentalno uvođenje kurikuluma, odustaje se od modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju, a izbačene su i važne mjere koje uređuju rad odgojno-obrazovnih ustanova s posebnim programima za učenike s teškoćama. U moru izmjena same Strategije, u potpunosti je uklonjen pojam e-škole, kao i osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije donesena je na sjednici Hrvatskog sabora 17. listopada 2014. godine. Amandmanom saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, tada je definirano da će Posebno stručno povjerenstvo (PSP) izraditi zaseban Akcijski plan s rokovima provedbe Strategije. Prvi Akcijski plan za provedbu Strategije donijelo je Povjerenstvo na čelu s Nevenom Budakom u rujnu 2015. Prema izvješću o provedbi Strategije za period od listopada 2014. do ožujka 2016., vidljivo je da je u tom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom, a da ih je u potpunosti provedeno 17.

Sama Strategija broji ukupno 38 ciljeva i 340 mjera, a podijeljena je u šest cjelina – Cjeloživotno učenje; Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje; Visoko obrazovanje; Obrazovanje odraslih; Znanost i tehnologija; Smjernice za provedbu Strategije.

U nastavku prenosimo veliku analizu portala srednja.hr.

Cjeloživotno obrazovanje

U ovoj cjelini Strategije, u AP-u je izbačen jedan cilj, dok je jedan novi dodan. Na razini mjera, AP dodaje 5 mjera koje u Strategiji ne postoje. Naime, sam tekst Strategije u ovoj cjelini definira da se uz navedene ciljeve Cjeloživotnog obrazovanja NE navode pripadajuće mjere jer su one definirane u pojedinim cjelinama Strategije vezanim uz razine obrazovanja. Osim toga, u posljednoj cjelini Strategije (Smjernice za provedbu Strategije), cijeli jedan cilj posvećen je integraciji politika cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog, društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s politikama zapošljavanja i socijalnom skrbi.

Zanimljivo, izbačeni cilj u ovoj cjelini odnosi se na izgradnju sustava za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te jačanje službi za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Umjesto tog cilja iz Strategije, dodan je novi koji govori tek o poticanju provedbe programa suvremenih vrsta pismenosti.

Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

Daleko najveće promjene, u pojednim dijelovima do neprepoznatljivosti, učinjene su vezano za ovu cjelinu Strategije. U AP-u cjelina je razlomljena na dio A) Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te na dio B) Osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Strategija u ovoj cjelini obuhvaća cjelokupno predtercijarno obrazovanje te se ciljevi i mjere Strategije u ovoj cjelini odnose i na rani i predškolski, kao i na osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. S obzirom da je AP ovu cjelinu razlomio, tako smo ju i uspoređivali sa Strategijom. Jedan je cilj iz Strategije izbačen, čak je 9 novih dodano, a dva su u manjoj mjeri modificirana. Na razini mjera, situacija je još zanimljivija pa je tako izbačena čak 91 mjera navedena u Strategiji, dodano je 12 novih koje Strategija ne sadrži, 50 ih je modificirano, a 24 mjere iz Strategije u AP-u su prebačene na razinu aktivnosti.

Sadržajno, najveće je 'čišćenje' s obzirom na Strategiju načinjeno u ovoj cjelini. Očekivano – naime, upravo se u ovoj cjelini nalazi najsporniji cilj Strategije, tj. Cjelovita kurikularna reforma, oko koje se već više od godinu dana lome koplja u javnosti.

Što se tiče same Cjelovite kurikularne reforme, AP ukida eksperimentalno uvođenje kurikuluma na svim razinama, kao i izradu modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. Mjere koje definiraju razvitak i uvođenje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja također su u potpunosti izbačene i 'nadomještene' tek jednom mjerom (Određivanje odgojno-obrazovnih ciklusa za provođenje vanjskog vrednovanja). U potpunosti je izbačeno i vanjsko vrednovanje ishoda učenja, u Strategiji razrađeno kroz pet mjera, pa je opravdano zapitati se odustaje li se od ovog pristupa.

Brojne su izmjene načinjene i u dijelu koji definira unapređenje sustava inicijalnog obrazovanja učitelja. U potpunosti su uklonjene mjere koje redefiniraju ulogu ravnatelja, izradu kompetencijskih standarda za ravnatelje te institucionalizaciju obrazovanja budućih ravnatelja. Uključivanje savjetodavnog rada, dopunske nastave, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti s učenicima u učiteljsku/nastavnu normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima AP u potpunosti isključuje.

Zanimljivo, isključena je i mjera koja na satovima razredne nastave predviđa senzibilizaciju djece, učenika, roditelja za specifične potrebe djece i učenika s teškoćama. Mjere koje definiraju rad s darovitim učenicima također su isključene. U AP-u koriste se i političke fraze, pa tako u dijelu ranog napuštanja školovanja tek stoji da ga treba 'sustavno sprječavati'. S druge strane, Strategija kao prvi korak navodi izradu i uvođenje sustava ranog prepoznavanja rizika napuštanja školovanja. U dijelu koji definira pedagoške mjere, Strategija navodi da je potrebno redefinirati sustav pedagoških mjera, a AP da ih je potrebno revidirati.

Kako smo već istaknuli, u potpunosti su izbačene mjere za osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine. Uz to, izbačene su i mjere koje definiraju izradu nastavnih programa za nove kvalifikacije učenika s teškoćama, regulaciju financiranja ustanova s posebnim programima za djecu s teškoćama te mjera koja predviđa opremanje odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se obrazuju učenici s teškoćama. U AP-u, što se tiče učenika s teškoćama, ostale su mjere: Revidirati mrežu odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja učenika s teškodama; Osnivanje centara kompetentnosti za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama pružanjem usluga savjetodavne podrške mobilnih stručnih timova; Izraditi kriterije za dobivanje statusa centara kompetentnosti u različitim područjima odgoja i obrazovanja (inkluzivnog, poduzetničkog i dr.)

Isključuje se i postupno uvođenje programa produženog boravka u školske ustanove, a u potpunosti je izbačen i pojam e-škole. Izbačene su i mjere koje predviđaju podizanje opće razine kvalitete upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom, transformaciju i izgradnju kapaciteta nacionalnih agencija te upravljanje sustavom osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Visoko obrazovanje

Cjelina Visokog obrazovanja nije 'pretrpila' veće izmjene; izbačene su tek dvije mjere sadržane u Strategiji. Izbačene mjere odnose se na uspostavljanje infrastrukture i organizacije centara za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija te na utvrđivanje jasnog odnosa prava i obveza sveučilišta i njihovih sastavnica. Osim ispadanja ove dvije mjere, u ovoj cjelini još ih je 5 u manjoj mjeri modificirano.

Obrazovanje odraslih

Nakon cjeline Ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, ova je cjelina sljedeća po brojnosti izmjena. Izbačena su dva cilja iz Strategije i dodana dva potpuno nova. Prvi izbačeni cilj odnosi se na osiguravanje preduvjeta za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Drugi se odnosi na unapređenje obrazovanja i osposobljavanja kroz rad. Isključene su mjere koje predviđaju provođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja koji bi uključivali razvijanje ekonomske i financijske pismenosti, roditeljskih vještina, građanske, kulturne, političke i ekološke osviještenosti. Uz to, isključuje se i izrada programa formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, za socijalno marginalizirane, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi.

Financijsko poticanje uključivanja nezaposlenih u programe formalnog obrazovanja kojima bi stekli kvalifikaciju također je isključeno. Uspostavljanje sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih, koje je Strategiji raspisano kroz 8 mjera, u AP-u je prepolovljeno na njih samo 4. Što se tiče financiranja i upravljanja procesima obrazovanja odraslih, izbačene su 4 mjere od njih 6.

Znanost i tehnologija

Ova cjelina Strategije u AP-u je prošla skoro netaknuta – blaže su izmijenjene tek tri mjere. Primjerice, dok Strategija propisuje uspostavljanje strateškog upravljanja visokim obrazovanjem i znanošću te započinjanje strukturne promjene u sustavu visokog obrazovanja, AP govori tek o poticanju strateškog upravljanja.

Smjernice za provedbu Strategije

Cjelina Smjernice za provedbu Strategije, koja sadrži 7 ciljeva i 29 mjera, u Nacrtu prijedloga AP-a u potpunosti je izostavljena. Istaknimo stoga ciljeve koji se nalaze u sklopu ove cjeline Strategije - Osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje Strategije; Poboljšati financiranje obrazovanja i znanosti; Poticati znanstveno i stručno izdavaštvo; Povećanje dostupnosti znanstvenih informacija u javnosti, povećanje razine informiranosti opće javnosti i podizanje javnog utjecaja znanosti u javnosti; Osigurati druge preduvjete za provedbu Strategije; Projektnim planiranjem izraditi akcijske planove za provedbu Strategije; Integrirati politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog, društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s politikama zapošljavanja i socijalnom skrbi.

Usporedba Strategije i Akcijskog plana by srednja.hr on Scribd

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara