UJEDINJENO Kraljevstvo prijeti zapljenom tankera koji pripadaju ruskoj "floti u sjeni", što predstavlja eskalaciju sukoba i otvara novu frontu protiv Moskve u trenutku kada njezini prihodi od nafte bilježe pad, piše The Guardian.

Vojne opcije na stolu

Britanski obrambeni izvori potvrdili su da su u razgovorima s NATO saveznicima utvrđene vojne opcije za presretanje i zapljenu takvih brodova. Ova prijetnja dolazi mjesec dana nakon što su Sjedinjene Države u Atlantiku, uz britansku pomoć, zaplijenile ruski tanker Marinera.

Prema podacima obavještajne tvrtke Lloyd’s List Intelligence, samo u siječnju su u La Mancheu i Baltičkom moru uočena 23 broda iz "flote u sjeni" koja koriste lažne ili sumnjive zastave. Mnogi od njih povezuju se s izvozom ruske nafte, uglavnom prema Kini, Indiji i Turskoj.

U zajedničkoj izjavi potpisanoj krajem prošlog mjeseca, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i druge NATO članice s izlazom na Baltičko i Sjeverno more poručile su da se sva plovila moraju "strogo pridržavati primjenjivog međunarodnog prava". Unatoč tome, konkretna akcija je izostala.

"Kraljevska mornarica mogla bi zaustaviti bilo koji od tih brodova pozivajući se na pomorsko pravo, jer su oni u suštini bez državljanstva", rekao je Richard Meade, glavni urednik stručnog pomorskog časopisa Lloyd’s List. "Međutim, to nisu učinili zbog rizika od eskalacije."

Prošlog su mjeseca Kraljevski marinci održali brifing za britanske zastupnike, a jedan od prisutnih izjavio je kako marinci "jedva čekaju" da im se izda zapovijed za akciju.

Prethodni slučajevi i moguća reakcija Moskve

Prije mjesec dana, SAD je tanker Marinera progonio od Kariba do sjevernog Atlantika, gdje je zaplijenjen između Škotske i Islanda. Iako je u početku plovio pod lažnom zastavom, tijekom potjere je preregistriran pod rusku zastavu u neuspješnom pokušaju da izbjegne zapljenu.

Reakcija Rusije na taj događaj bila je prigušena. Međutim, operacija pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva ili neke druge europske zemlje bila bi znatno složenija "jer bi Moskva vjerojatno snažnije odgovorila", smatra Meade. Dodao je kako bi se rizici mogli smanjiti ako bi se akcija odvijala izvan baltičkih ili arktičkih voda.

Francuska je 22. siječnja, prije potpisivanja zajedničke izjave, kod obale Španjolske zadržala tanker Grinch. Brod je isplovio iz Murmanska pod zastavom Komora, no tjedan dana kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron obavijestio je ukrajinskog kolegu da je tanker morao biti pušten zbog odredbi francuskog zakona.

Što je ruska "flota u sjeni"?

Krajem siječnja, britanski ministar obrane u sjeni John Healey najavio je sastanak baltičkih i nordijskih zemalja na kojem će se raspravljati o "vojnim opcijama koje bismo mogli primijeniti". Predložio je da bi se zaplijenjena nafta mogla prodati, a prihod "uložiti u Ukrajinu za borbu protiv Putinove invazije".

Rusija proizvodi oko 10 milijuna barela nafte dnevno, od čega se otprilike 5 do 6 milijuna barela izvozi morem, uglavnom u Kinu i Indiju. Nakon početka invazije na Ukrajinu, Zapad je uveo sankcije i ograničenje cijena ruske nafte.

Kao odgovor, Moskva je potrošila procijenjenih 15 milijardi dolara za kupnju oko 400 starih tankera, često starijih od 20 godina, kako bi stvorila vlastitu "flotu u sjeni".

"Riječ je o skupini starih, loše održavanih brodova netransparentnog vlasništva, koji su često neadekvatno osigurani i plove pod zastavama zemalja sa slabim nadzorom ili ga uopće ne provode, a sve češće koriste i lažne zastave", objasnio je Gonzalo Saiz Erausquin iz britanskog think-tanka Royal United Services Institute.

Iako je ideja preuzeta od Irana i Venezuele, koji su također pod sankcijama, ruska "flota u sjeni" funkcionira zasebno. Upravo ono što je čini privlačnom Moskvi - izbjegavanje propisa - čini je i ranjivom. Brod koji plovi pod lažnom ili višestrukim zastavama smatra se plovilom bez državljanstva te ga se stoga može zaplijeniti, iako se pravna tumačenja u Europi razlikuju.

Udarac za rusko gospodarstvo

Neizvjesno je koliko bi zapljena jednog ili dva tankera naštetila moskovskom gospodarstvu. Od kraja studenog, sedam tankera iz "flote u sjeni" pogođeno je dronovima, a Ukrajina je preuzela odgovornost za četiri napada. Podaci o izvozu ne pokazuju značajan pad kao posljedicu tih napada, iako su količine manje u odnosu na jesenski vrhunac.

Postoje znakovi da Moskva reagira na prijetnje sa Zapada preregistracijom tankera pod rusku zastavu. Trenutno je u funkciji više od 200 plovila iz "flote u sjeni", no istovremeno raste i ruska flota pod državnom zastavom.

Britanske prijetnje dolaze u trenutku kada se rusko gospodarstvo čini ranjivijim. Ratni gospodarski uzlet jenjava, rast usporava, a pad globalnih cijena nafte šteti ruskoj državnoj blagajni.

Yuliia Pavytska, stručnjakinja za sankcije s Kijevskog ekonomskog instituta, navodi da su prihodi Kremlja od nafte i plina "pali za 24% u 2025. godini" na 8.5 bilijuna rubalja. Ti su prihodi činili 22% državnog proračuna 2025., što je značajan pad u odnosu na 41% iz 2022. godine.

Pavytska je dodala da EU razmatra potpunu zabranu pružanja pomorskih usluga, poput osiguranja, ruskim brodovima, što bi, kako tvrdi, bilo "vrlo bolno" za Moskvu, osobito ako bi bilo popraćeno vojnom akcijom.