Veliki napredak: Stručnjaci analizom krvi predvidjeli tko će imati teži oblik korone

Veliki napredak: Stručnjaci analizom krvi predvidjeli tko će imati teži oblik korone
Foto: Epa

LIJEČNICI diljem svijeta mnogo bi lakše osigurali oboljelima od covida-19 svu potrebnu njegu kada bi putem jednostavne analize krvi mogli predvidjeti kod kojeg od njih će doći do ozbiljnijih i po život opasnijih simptoma bolesti.

Kineski znanstvenici uspjeli su napraviti prve korake u tom smjeru, odnosno postigli preliminarne rezultate u ovakvom ranom obliku dijagnosticiranja. Tijekom istraživanja, koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Cell, stručnjaci su uzeli uzorke krvi ljudi s blagim do teškim simptomima zaraze koronavirusom te analizirali gotovo 2000 proteina i metabolita (kemijskih jedinki koje su međuprodukti ili produkti metabolizma).

Razlike u krvi između zaraženih i nezaraženih

Tijekom analize uočili su na stotine molekularnih promjena u krvi koje su se razlikovale kod pacijenata s blažim od onih s težim oblikom bolesti. Dodatno, otkrili su da računalo, ako se u njega uvede dovoljno informacija o spomenutim proteinima, može s visokom stopom točnosti predvidjeti razvoj težih simptoma kod oboljelih, piše NIH.

Liječnik Tiannan Guo i njegovi kolege sa Sveučilišta Westlake shvatili su da vrlo malo toga znamo o molekularnim značajkama zaraze covidom-19 i da nam još uvijek nije poznato zašto 80% zaraženih ima vrlo blage simptome, dok ostalih 20% ima teži oblik bolesti i često zahtijeva hospitalizaciju, dodatan kisik ili čak agresivniji oblik medicinske intervencije; poput stavljanja na respirator.

>> Lauc komentirao jedan od najvećih misterija covida-19

Analizirali su na stotine molekularnih promjena u uzorcima krvi prikupljenih kod 53 zdrave osobe i 46 s covidom-19; uključujući 21 s težim oblikom oboljenja. Studija je uočila više od 470 proteina i metabolita koji su bili drugačiji kod onih koji su zaraženi koronavirusom, s time da su razine oko 300 njih bile povezane s težinom bolesti.

Daljnja analiza pokazala je da je većina uočenih proteina i metabolita povezana sa suzbijanjem ili disregulacijom jednog od tri biološka procesa. Dva procesa povezana su s imunološkim sustavom, a treći se odnosi na funkciju trombocita koji igraju ključnu ulogu u zgrušavanju krvi. Ovi uvidi mogli bi nam biti od velike pomoći pri otkrivanju novih načina liječenja covida-19.

Računalo koje predviđa razinu oboljenja

Stručnjaci su zatim ubacili molekularne podatke u računalo kako bi vidjeli može li ono na temelju njih "naučiti" razlikovati blagi i teški oblik zaraze koronavirusom. Pokazalo se da računalo može razlikovati blago i teško oboljenje na temelju 22 proteina i 7 metabolita. Njihov model ispravno je klasificirao težinu zaraze covidom-19 s točnošću od oko 94%.

"Uspostavili smo model računalnog učenja koristeći proteomska i metabolomička mjerenja skupine s 18 pacijenata s lakšim i 13 s težim simptomima. Model je validiran pomoću 10 neovisnih pacijenata, od kojih je 7 ispravno klasificirano. Dodatno smo potvrdili ovaj model kod druge skupine od 19 pacijenata s covidom-19, što je dovelo do 16 točnih rezultata", napisali su znanstvenici u svom istraživanju.

"Od tri netočna rezultata, bolesnik X2-13 krivo je klasificiran kao pacijent s blažim simptomima, vjerojatno zato što je primao terapiju metilprednizolonom prije uzorkovanja krvi. Liječenje tim lijekom moglo je umanjiti njegovu imunološku reakciju i otežati pravilnu kvalifikaciju. Drugi pacijent s težim simptomima koji je također pogrešno klasificiran kao onaj s blažim je 68-godišnja žena (X2-18) koja je imala zahvate na srcu i dugu povijest liječenja varfarinom (snažan antikoagulans). Jedina bolesnica s blažim simptomima koju je računalo klasificiralo kao pacijenta s teškim oblikom bolesti bila je 66-godišnja žena (X2-22,) koja je imala hipertenziju i dijabetes. Na dan uzimanja uzorka krvi, razina njene glukoze u krvi dosegla je 27,8 mmol/L, što je moglo utjecati na rezultat klasifikacije pomoću našeg modela", objasnili su stručnjaci.

Iako su ovi nalazi izuzetno ohrabrujući, znanstvenici imaju još puno posla. Prvo trebaju istražiti ove molekularne podatke kod mnogo većeg broja ljudi, odnosno na većem uzorku, a zatim bi trebali saznati u kojoj fazi bolesti nastaju ove promjene u uzorcima krvi.

Istraživanje naziva Proteomic and Metabolomic Characterization of COVID-19 Patient Sera objavljeno je u znanstvenom časopisu Cell.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara