FRANCUSKA i Njemačka ovog su tjedna domaćini velikog svemirskog samita koji se održava u Parizu, u trenutku dok se Europa nalazi na strateškoj prekretnici u svemirskom sektoru. Astronauti, čelnici država i ključni predstavnici industrije okupili su se u srijedu u Grand Palaisu na međunarodnom skupu koji bi trebao definirati budućnost europskih svemirskih ambicija, piše Euronews.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je jučer poslijepodne da se tijekom dvodnevnog događaja očekuje potpisivanje više od 50 projekata. Istaknuo je kako je nužno ojačati europska svemirska istraživanja, ali i produbiti partnerstva s drugim svjetskim zemljama.

Galerija

Uz grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, Macron je pozdravio i nadolazeću misiju privatnih astronauta Europske svemirske agencije (ESA), PAM-6, na Međunarodnu svemirsku postaju. Misija je planirana za 2027. godinu, a tada će u svemir prvi put poletjeti i grčki astronaut Adrianos Golemis.

Macron je jučer na platformi X komentirao i važan ugovor između tvrtki Amazon Leo i Arianespace. "Amazon Leo ponovno je potvrdio povjerenje u Arianespace sa šest dodatnih lansiranja, što čini ukupno 24", objavio je.

Ipak, samit se odvija u sjeni nekoliko izazova. Uoči događaja, nekoliko istaknutih američkih tvrtki povuklo je svoje sudjelovanje, navodno zbog pritiska iz Washingtona, a na skup nije stigao ni njemački kancelar.

Izazov američkoj dominaciji

Samit se održava u ključnom trenutku za europsku svemirsku industriju. Kad je najavljivao događaj u listopadu 2025., Macron ga je opisao kao priliku da se "Europljani okupe oko zajedničke ambicije" i razviju "zajedničku viziju europske uloge među globalnim svemirskim silama do 2035. godine". Prema informacijama iz Elizejske palače, samit će biti usmjeren na međunarodnu suradnju i jačanje sigurnosti u svemiru.

Europa posljednjih godina pokušava smanjiti zaostatak za SAD-om na globalnom svemirskom tržištu. To čini razvojem vlastitih raketa i povećanjem ulaganja u svemirske programe, kako na razini pojedinih država, tako i na razini cijele Unije. Povijesno, Europa je u svemirske programe ulagala 0.07 % BDP-a, dok SAD ulaže 0.24 %.

Prošla, 2025. godina, donijela je promjenu. Europska svemirska agencija (ESA) u studenom je odobrila rekordan proračun od 22.3 milijarde eura za trogodišnji ciklus (2026. – 2028.), uz dodatnih 35 milijardi eura za svemirsku sigurnost i obranu. U tom kontekstu, rudarenje na Mjesecu spominje se kao potencijalni izvor resursa za čistu energiju i kritičnih sirovina, čime bi Europa smanjila ovisnost o Kini i Rusiji.

Nesuglasice Francuske i Njemačke

Gotovo godinu dana nakon Macronove najave, projekt se suočio s preprekama. Njemački kancelar Friedrich Merz u petak je potvrdio da zbog domaćih obveza neće prisustvovati samitu. Umjesto njega, Njemačku predstavljaju ministar obrane Boris Pistorius i ministrica za svemir Dorothee Bar.

Njegov izostanak događa se u vrijeme nesuglasica između Francuske i Njemačke oko niza svemirskih i obrambenih projekata. U lipnju ove godine dvije su zemlje, nakon godina neslaganja, odustale od zajedničkog projekta Budućeg zračnog borbenog sustava (FCAS).

Macron dosljedno zagovara izgradnju strateške autonomije Europe i podržava europske programe poput rakete Ariane 6, umjesto oslanjanja na američke pružatelje usluga kao što je SpaceX Elona Muska. S druge strane, Njemačka je sklonija korištenju jeftinijih američkih alternativa.

Prošle subote njemački startup Isar Aerospace lansirao je prvu komercijalnu raketu s europskog kopna koja je dosegla orbitu, što je važan korak za neovisan pristup Europe svemiru. Merz je to lansiranje opisao kao "početak nove ere".

Povlačenje američkih tvrtki

Nekoliko američkih tvrtki povuklo se sa samita nakon što ih je, kako piše Politico, dužnosnik Bijele kuće upozorio da bi njihovo sudjelovanje "moglo biti protumačeno kao prešutna podrška političkim stavovima EU-a".

Glasnogovornik francuskog Ministarstva visokog obrazovanja i istraživanja, koje nadzire nacionalnu svemirsku politiku, potvrdio je za AFP da su sudjelovanje otkazali SpaceX, Blue Origin, Stoke Space i Starcloud. "Teško je to ne povezati s medijskim napisima o pritiscima", dodao je.

Hermann Ludwig Moeller, direktor Europskog instituta za svemirsku politiku, rekao je za Euronews kako je Francuska "pokretačka snaga" u europskom svemirskom sektoru i da industriji pruža "snažnu političku potporu". Naglasio je da važnost svemira neprestano raste.

"Svemir sve više postaje i područje sukoba. Istovremeno, javnost je postala svjesna hibridne prirode modernih sukoba, koji uključuju napade na kritičnu infrastrukturu u prometu, energetici i digitalnom sektoru. Upravo tu svemir može osigurati veću otpornost", rekao je Moeller.

Istaknuo je i ulogu svemirskih tehnologija, poput satelitske navigacije, koje imaju i civilnu i vojnu primjenu. "Iako su ključne za svakodnevni život, rat u Ukrajini naglasio je i njihovu stratešku važnost u modernom ratovanju", dodao je.

Ovisnost Kijeva o Starlinku, satelitskoj mreži Elona Muska, nakon ruske invazije potvrdila je strateški značaj svemirskih usluga u ratnim uvjetima. Starlink je omogućio stabilnu internetsku vezu unatoč uništenoj zemaljskoj infrastrukturi. Ta je spoznaja potaknula Europu da ubrza razvoj vlastitih neovisnih satelitskih mreža, prvenstveno sigurne internetske konstelacije IRIS².