Foto: FAH

VRHOVNI sud u Venezueli potvrdio je ukaz socijalističkog predsjednika Nicolasa Madure kojim je u zemlji proglašeno izvanredno stanje zbog teške gospodarske situacije, zanemarivši protivljenje parlamenta.

Ukaz je "stupio na snagu danom objave i njegova legitimnost, valjanost, važenje i pravni učinak neopozivi su, u skladu sa zakonom", ocijenio je sud u mišljenju objavljenom u četvrtak navečer.

Ukaz predviđa da se vladi omogući korištenje usluga privatnih tvrtki (prijevoz, distribucija) kako bi se "zajamčio pristup" hrani, lijekovima i drugim najvažnijim potrepštinama, kao i kontrola valutnog tečaja.

Odluka, kojom se uvodi 60-dnevno izvanredno stanje, objavljena je 15. siječnja. No parlament, u kojem većinu ima oporba, tjedan dana poslije odluku nije želio potvrditi.

Oporba, sindikati i poslovni krugovi strahuju da bi to moglo dodatno ugroziti privatno vlasništvo i poduzetništvo, uništiti kupovnu moć i naštetiti zapošljavanju.

Nastavak je to svojevrsne krize vlasti koja traje od prosinačkih izbora kada je stranka socijalističkog predsjednika Nicolasa Madure poražena, a većinu je osvojila oporbena koalicija Demokratskog jedinstva.

Koalicija Demokratskog jedinstva tada je osvojila 99 mjesta u parlamentu koji broji 167 zastupnika. Socijalistička stranka doživjela je težak poraz osvojivši samo 46 mandata. Strašan poraz socijalista doveo je u pitanje i vlast socijalističkog predsjednika Madura, ali on zasad, kako stvari stoje, ne planira tako lako odustati od vlasti iako je odmah nakon izbora priznao poraz.

Krah socijalističkog eksperimenta

Naime, Maduro, koji je ulogu predsjednika preuzeo nakon smrti Chaveza u 2013. kao predsjednik ima ogromne ovlasti. Predsjednik ima gotovo apsolutnu kontrolu nad dijelovima državnog aparata, uključujući Vrhovni sud, što mu omogućuje da zaustavi poteze zastupnika.

Najnovijim potezom predsjednika Madura produbila se dugotrajna politička kriza koja je uvelike rezultat gospodarske krize.

Gospodarska kriza potaknuta je neuspjehom socijalističke ekonomije. U prvom redu do krize je došlo zbog neuspješne nacionalizacije, stroge kontrole nad prometom valuta i neprijateljstva prema privatnom sektoru, a kriza se razbuktala nakon što je cijena nafte na svjetskom tržištu drastično pala.