NACIONALNI stožer civilne zaštite održao je press-konferenciju na kojoj su objavljena nova pravila za trgovine i šoping-centre.

> IZ MINUTE U MINUTU STANJE PO ŽUPANIJAMA

Pogledajte snimku press-konferencije

Tekstualni prijenos

"Danas je 289. dan od pojave virusa u Hrvatskoj. U zadnja 24 sata imamo 4520 novih slučajeva. Broj pozitivnih do danas je ukupno 159.372. Od početka epidemije testirano je 837.619 osoba. U zadnja 24 sata imamo 12.596 testova. 2703 je hospitaliziranih, a zaprimljenih je 377. Na respiratoru je 277, to su 23 nova u odnosu na jučer. Iz bolnica je otpušteno 268 osoba. I u protekla 24 sata imamo 69 preminulih, što daje brojku od 2367 preminulih od početka", rečeno je na Stožeru.

Sad govori Capak: "Tjedni prosjek nam je u zadnjih tjedan dana porastao za 3.7%, dok smo u proteklom tjednu imali 17.3%-tno povećanje, u tjednu prije 15.3%, dakle u ovom tjednu nam je povećanje manje. Incidencija nam je i dalje visoka, govorim o 7-dnevnoj incidenciji na 100 tisuća ljudi. Trenutno nam iznosi 582.1, najgore su Međimurska i Varaždinska imaju više od 1000", rekao je Capak.

"Kada pogledamo ljestvicu EU s incidencijom, onda vidimo da je Hrvatska na 26. mjestu i višu incidenciju ima samo Luksemburg. Što se tiče mortaliteta, sad smo na 15. od 27. mjestu kad gledamo zemlje Europske unije, stopa je 547.8 na milijun ljudi", rekao je Capak. "Što se tiče udjela pozitivnih u testiranjima, gore su samo dvije zemlje od nas."

"Kao što smo razgovarali u ponedjeljak u ustanovama koje se bave covid-bolesnicima, danas ćemo naglasiti važnost brige o zdravstvenim djelatnicima, čija iskustva nadilaze sva dosadašnja iskustva u lošem smislu. U KB-u Dubrava je ustrojena stalna psihološko-psihijatrijska pomoć za sve zdravstvene djelatnike", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Pokušavamo spriječiti i tzv. burn out sindrom, organiziraju se radionice i webinari s idejom psihološke pomoći. Razvijen je i aktivni oblik intervencije, gdje se ciljanim skupinama pokušava pomoći na različite načine, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima. Ne bih htio izostaviti ni napore Hrvatske psihološke komore, oni su uspostavili mrežu hitnih telefona i angažirali više od 150 psihologa koji pružaju pomoć građanima", rekao je Beroš.

Pitanja za Stožer.

I dalje imamo rast iz tjedna u tjedan. Koji je plan za daljnje uvođenje mjera, kakva će biti nova pravila za šoping-centre i, ako se ovo nastavi, koji su potezi za dalje?

"Razgovarali smo generalno o kriterijima za pojačavanje ili smanjenje mjera. Direktan odgovor je da ove mjere mi smatramo primjerenima, 21. ćemo razmatrati situaciju. U slučaju da nam se dogodi pogoršanje, naravno da ćemo razmotriti pojačanje mjera. U svim mjerama koje smo donijeli prije 10-ak dana postoji mogućnost broja okupljanja i gospodarskih i društvenih aktivnosti, naravno da razmišljamo u smjeru da bismo te aktivnosti dodatno ograničavali, ali 21. je taj datum kad ove mjere prestaju važiti, a mi, kad uočimo situaciju ili potrebu da se mjere postrože, mi ćemo nešto reći", rekao je Capak.

"Što se tiče organizacije rada trgovina i šoping-centara, mi smo pripremili odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina od ove subote do 10. siječnja. U smislu ove odluke razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju te grupacije prema neto površini prodajnog prostora. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ograničit će se na način da u prodavaonicama koje imaju do 10 kvadrata prodajnog prostora može biti samo jedan kupac. Od 11 do 100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca koji simultano mogu biti u trgovini određuje se tako da mora biti najmanje 10 kvadrata po kupcu. Do 200 kvadrata  za svakog kupca mora biti najmanje 12 kvadrata. Do 2000 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata, a za one veće od toga mora biti najmanje 20 kvadrata", rekao je Božinović.

"Za trgovačke centre najveći dopušteni broj simultanih kupaca će se odrediti tako da za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata. Prodavaonice i trgovački centri će to morati jasno istaknuti na ulazu i strogo će se morati pridržavati toga. Sve prodavaonice su dužne za vrijeme očekivanog dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako u prostorima ne bi boravio veći broj kupaca od dopuštenog. Za trgovine s više od 2000 kvadrata uvode se i dodatne epidemiološke mjere koje uključuju obustavu organiziranog prijevoza kupaca, sprječavanje ulaska prekomjernog broja kupaca i uvođenje redara koji će spriječiti ulazak prevelikog broja kupaca, obaveza uklanjanja ili onemogućavanja sjedenja u zajedničkim dijelovima trgovačkih centara, uklanjanje ili onemogućavanje aparata za zabavu. Uvodi se i obaveza upozoravanja kupaca, a nadležnoj službi civilne zaštite morat će se dati podaci o sustavu ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka", dodao je Božinović.

Nije li problematično da se par dana prije Božića otvara mogućnost uvođenja strožih mjera i što će biti s ljudima koji ne budu mogli ući u trgovine zbog novih mjera?

"Predstavnici trgovina će sigurno učiniti sve da se ove mjere poštuju, jer ako ne, onda postoji i onaj dio koji se tiče sankcioniranja, što pokušavamo izbjeći od početka... Svima je ovdje u interesu da se maksimalno angažiraju. I ta brojka, koja je određena po veličini prostora, primjerena je situaciji, ne samo epidemiološkoj nego i brojci prosječnih ulazaka u trgovine za vrijeme epidemije, ali građani ako vide da su redovi veliki, možda će odustati ili će krenuti u neki drugi dućan. Ne možemo propisati sve životne situacije. Ovo je odluka koja je racionalna, da jedna tako važna djelatnost ostane otvorena, a redovi kao i u onom prvom razdoblju na proljeće, oni se mogu stvoriti, i danas ljudi stoje u redovima pred nekim institucijama, ispred pošte i banaka. Nažalost takvo je vrijeme ali moramo učiniti sve da spriječimo gomilanje ljudi u zatvorenom prostoru jer u ovo doba godine više ljudi u zatvorenim prostorima, naročito manjim, je jedan od najrizičnijih načina širenja zaraze", rekao je Božinović.

"Ove mjere vrijede do 21. prosinca, a mi ćemo na dnevnoj bazi raspravljati o mogućnosti popuštanja ili pooštravanja mjera. Svakako 21. ćemo donijeti nove odluke, mi se svi skupa možemo nadati da će situacija biti povoljnija nego sada i da ćemo na malo opušteniji način moći dočekati naš drugi najveći katolički blagdan", rekao je Capak.

"Mi ćemo ovu odluku donijeti tijekom dana, ona će vrijediti do 10. siječnja, dakle planiramo da trgovine i trgovački centri budu otvoreni dotad. Ovo je sad posebna odluka za trgovine, mi predviđamo da će one raditi sigurno do 10. siječnja, ali nitko ne može reći hoće li doći do nekog naglog pogoršanja ili poboljšanja, ali imajući u vidu sve elemente i procjene, donijeli smo ovakvu odluku", rekao je Božinović.

Danas se otvara veliko klizalište na kojem može biti 25 ljudi, a u crkvama se može okupiti 25 ljudi. Je li se tu moglo postupiti prema površini, koji je smisao toga?

"Kad su donošene ove mjere, donesena je odluka o maksimalnom broju ljudi na jednom mjestu. Tu su i crkve i klizališta. Ne znam kako da vam odgovorim, odlučeno je ovako kako je. Maksimalan broj okupljanja je 25 u ovom trenutku, a ako se pokaže da se tu nešto mijenja, promijenit ćemo", rekao je Capak.

Vrijedi li ispred crkava ograničenje za 30 ljudi?

"Ograničenje od 25 ljudi vrijedi i za zatvorene i za otvorene prostore. Na jednom mjestu se može okupiti 25 ljudi", rekao je Capak

Hoće li biti posebna odluka o tržnicama?

"U ovom trenutku se provode strože kontrole te nema novih odluka, ali sve ovisi o razvoju epidemiološke situacije", rekao je Božinović.

O antigenskim testovima

"Ti testovi se mogu koristiti u dijagnostici, ali uz uvjet da se rezultati provjeravaju PCR testovima. Drugi način je na hitnim bolničkim prijemima i treći način je screening, to je epidemiološka mjera, gdje se među većinom asimptomatskim ljudima provodi testiranje da se vidi koliko je pozitivnih među njima, tu je pravilo da se pozitivni testiraju PCR-om. U domovima za starije se to provodi među većinom asimptomatskih pa ako se pronađu pozitivni, onda ih se hitno izolira. U ovom trenutku nećemo objavljivati rezultate brzih testova u domovima, a u isto vrijeme je to provedeno u školama u Zagrebu. Prilikom boravka predstavnika Nacionalnog stožera u Varaždinu bilo je rečeno od zavoda HZJZ-a u Varaždinu da su njima problem velike firme, gdje smatraju da imaju puno pozitivnih. Mi smo odlučili da ćemo tamo pokrenuti projekt za testiranje u velikim firmama. To ćemo napraviti i u firmi Calzedonia. Ovo testiranje započinje HZJZ, a nakon toga ćemo i testove i znanje ostaviti Varaždinskoj županiji, a to možemo napraviti i u ostalim županijama", rekao je Capak.

Nedostaje li liječnika?

"U nekim sredinama zbog izolacije i obolijevanja dijela zdravstvenog kadra, jučer u Čakovcu zbog ispada na Internoj nekoliko liječnika imamo manjak istih. Tu moramo sagledati kapacitete u susjednim županijama i angažirati kolege", rekao je Beroš.

"Nije moguće odgovoriti na pitanje hoće li zdravstveni sustav biti preopterećen", rekao je Beroš.

U Zagrebu je 2/3 zaposlenika djelatnika domova za starije reklo da se ne bi cijepilo. Kako to riješiti?

"Postoji još vremena i prostora da se s ljudima razgovara o sigurnosti cjepiva. Broj članaka u medijima i broj razgovora raste, kontinuirano se komunicira sa stručnjacima, priprema se kampanja o tome, mi ćemo intenzivno raditi na tome, bit će i velik broj sastanaka na tu temu, nadam se da će to mediji prenositi građanima. Da bi cjepivo bilo učinkovito, moramo postići 70 obuhvata, ove godine smo imali izuzetan interes za cjepivo protiv gripe i ne vidim razloga da ne bude takav interes i za cjepivo protiv covida", rekao je Capak.

O broju testiranja

"Danas je rekord, 12.500 PCR testiranja, moja procjena je da se sada može napraviti 15.000 testiranja dnevno. Bio sam danima u komunikaciji s Varaždinom i oni su mi rekli da je njihova trećina PCR kapaciteta slobodna, dakle mi imamo još slobodnih kapaciteta. Uvjeren sam da možemo napraviti 15.000, ne znam za 20.000, ali moguće je", rekao je.

Što je s kinima i kazalištima, naročito u kontekstu HNK, gdje je preminuo djelatnik zbog nepoštivanja mjera?

"Mi smo ta zbivanja ostavili zbog malog broja ljudi, ali to je jedno od pitanja koja ćemo razmotriti ili do 21. prosinca ili taj dan. Od tog spektra kulturnih djelatnosti, ako se nešto bude mijenjalo, to bi se sigurno odnosilo na kina i kazališta, a manje ili ne na galerije, muzeje i knjižnice. Što se tiče nadzora, to bi trebalo biti lako utvrditi s obzirom na to da se prodaju ulaznice", rekao je Božinović.

Mislite li da je moguća daljnja suradnja svih članova Znanstvenog savjeta vlade?

"U svakoj zajednici može nešto zaiskriti, ja sam sigurna da svi koji želimo dobro Hrvatskoj ćemo raditi i dalje najbolje što možemo. Mislim da nema nikakvih problema i nije ta komunikacija svedena samo na Savjet nego i na puno drugih domaćih i stranih znanstvenika s kojima svakodnevno komuniciramo. Ne vidim tu nikakav problem", rekla je Alemka Markotić.

O prepucavanju znanstvenika i apelu

"Što se mene tiče, mogu reći da je u ovih 10 sjednica Znanstvenog savjeta, od početka su bile polemične rasprave, u zadnje vrijeme zbog situacije prilično su bila mišljenja disocirana, to je normalno u znanstvenim krugovima. Znanstvenici se ne moraju slagati oko definicije uzroka ovih brojki koje sada imamo, je li uzrok činjenje ili nečinjenje, ali mislim da je naš cilj i svih onih koji su članovi Savjeta trebala biti dobrobit građana Hrvatske i mislim da nema prepreka da se to nastavi dalje. Ja ne znam zašto se to prenosi u medije, ja svakako nisam za to", rekao je Capak.

"Kad se sagledaju prioriteti, to je dobrobit građana, onda mnoge dileme opadaju. Iskreno vjerujem da će većina članova Savjeta nastaviti sudjelovati na dobrobit građana, ali možemo dozvoliti i da netko na vlastito traženje više ne bude u tom Savjetu", rekao je Beroš.

Tko izdaje rješenja o samoizolaciji, imaju li se ljudi pravo žaliti na to? Jeste li svjesni činjenice da ljudi, ako ne dobiju pisano rješenje, imaju problema s opravdavanjem bolovanja?

"Pisano rješenje se ne izdaje, to je odlučeno na početku epidemije. Ali svatko onaj tko nekoga stavlja u samoizolaciju to upisuje u centralnu bazu podataka kojoj pristup imaju liječnici i epidemiolozi i policija, dakle nije to problem provjeriti. Ja ne znam za slučaj da liječnici obiteljske medicine nekom nisu dali bolovanje", rekao je Capak.

Prati li se faktor R0 u Hrvatskoj i koliki je on u Hrvatskoj? Unatoč mjerama u Sloveniji, preko mjesec dana njihov broj ne opada, je li to zato što ne kontroliraju testiranja u velikim industrijskim centrima?

Jučer je R0 bio 0.93 četverodnevni, a sedmodnevni je bio oko 1.02, što znači da nam se brojke ne mijenjaju bitno u zadnja četiri, odnosno sedam dana. Mi smo znali često navesti primjer Slovenije kao zemlju koja ima puno strože mjere, ali ne uspijevaju postići bolje brojke. Ja ću se čuti s njima po pitanju što oni misle koji je uzrok tome, u ovom trenutku se još nisam čuo.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.