AMERIČKA Obalna straža objavila je snimku jednog od svojih brodova kako u sjevernom Atlantiku prati ruski naftni tanker Bella 1, neposredno prije nego što su Sjedinjene Američke Države jučer zaplijenile taj brod, javlja CNN.

Snage specijalnih postrojbi SAD-a jučer su se ukrcale na ruski tanker i zaplijenile ga u Atlantskom oceanu nakon višetjedne potjere na otvorenom moru, što je dodatno zaoštrilo odnose s Moskvom i povećalo pritisak na njezina saveznika Venezuelu, navodi CNN.

Tanker, star i vidno zahrđao brod koji se izvorno zvao Bella 1, Sjedinjene Američke Države sankcionirale su još 2024. godine zbog sudjelovanja u tzv. “floti iz sjene” koja prevozi ilegalnu iransku naftu.

Pokušali ga zaplijeniti kod Venezuele 

Prošlog mjeseca američka Obalna straža pokušala je zaplijeniti brod dok je plovio prema Venezueli kako bi preuzeo naftu, tada pod zastavom Gvajane. No posada je odbila dopuštenje za ukrcaj i naglo skrenula prema otvorenom Atlantiku.

Posada je potom na trup broda naslikala rusku zastavu, a tanker se pojavio u ruskom brodskom registru pod novim imenom Marinera.

Američki dužnosnici kasnije su naveli da je Moskva prema brodu poslala podmornicu kako bi ga pratila na putu prema Europi, čime je zaprijetila moguća izravna konfrontacija između Washingtona i Kremlja, piše CNN.

Gdje i kako je Bella 1 zaplijenjena?

Sjedinjene Američke Države uoči zapljene premjestile su vojne resurse u Ujedinjeno Kraljevstvo, izvijestio je CNN.

Zrakoplovi V-22 Osprey posljednjih su dana bili aktivni iznad Ujedinjenog Kraljevstva, a podaci o letovima upućuju na to da su iz baze Fairford provodili trenažne misije. Također, dvije letjelice AC-130 uočene su u nedjelju u bazi Mildenhall.

Bella 1 zaplijenjena je u srijedu oko 190 milja od južne obale Islanda, u sjevernom Atlantiku, prema podacima stranice za praćenje brodova MarineTraffic. Podaci pokazuju da je tanker u tom trenutku naglo skrenuo prema jugu.

Rusko ministarstvo prometa potvrdilo je da je izgubilo kontakt s tankerom nakon što su se američke snage ukrcale na brod u 7 sati po istočnom američkom vremenu.

Među snagama koje su se ukrcale na tanker bili su i pripadnici američkih mornaričkih specijalaca SEAL-a, koji su na brod prebačeni helikopterima 160. zrakoplovnog puka za specijalne operacije američke vojske, poznatog kao “night stalkers”, prema riječima dviju osoba upoznatih s operacijom.

Britansko ministarstvo obrane također je potvrdilo da je pomoglo u zapljeni “na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država”.

Američke vlasti nisu objavile snimke samog ukrcaja. Zrnata snimka koju su objavili ruski državni mediji RT navodno prikazuje brod koji je danima prije zapljene pratio kretanje Belle 1.

Na snimci, snimljenoj s palube Belle 1, vidi se neoznačeno plovilo u daljini, djelomično zaklonjeno maglom. RT je naveo da se radi o brodu američke Obalne straže u Atlantskom oceanu.

Američka ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem izjavila je da je posada broda američke Obalne straže Munro tjednima progonila tanker “preko otvorenog mora i kroz opasne oluje”. Ipak, nije jasno je li brod sa snimke RT-a upravo Munro.

Prema riječima jednog američkog dužnosnika, ruska vojska je uoči zapljene počela premještati pomorske kapacitete i podmornicu kako bi zaštitila tanker. No nije poznato koliko su se ta plovila nalazila blizu tankera u trenutku zapljene.

Kako je reagirala Rusija?

Rusija je osudila zapljenu Belle 1, a njezino ministarstvo prometa poručilo je da “nijedna država nema pravo upotrijebiti silu protiv brodova koji su uredno registrirani u jurisdikcijama drugih država”, pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. godine, sporazum koji Sjedinjene Američke Države nisu ratificirale.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država da ruske državljane s broda “vrate u domovinu”, prema izvješću državne agencije TASS.

TASS navodi i da je ruski zastupnik Leonid Slucki zapljenu broda nazvao “piratstvom 21. stoljeća” i kršenjem međunarodnog prava. Ruski predsjednik Vladimir Putin zasad se nije javno oglasio o zapljeni.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt umanjila je rizik od sukoba s Rusijom, tvrdeći da američki predsjednik Donald Trump ima dobar odnos s Putinom. “Vjerujem da će se ti osobni odnosi nastaviti”, rekla je Leavitt.

Kina je također u četvrtak osudila zapljenu, nazvavši je “ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava”.

“Kina se uvijek protivi ilegalnim jednostranim sankcijama koje nemaju uporište u međunarodnom pravu i koje nisu odobrene od Vijeća sigurnosti UN-a, te se protivi svim postupcima koji krše ciljeve i načela Povelje UN-a i narušavaju suverenitet i sigurnost drugih država”, izjavila je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.

Koliko je nafte prevozila Bella 1?

Prema analitičkoj tvrtki Kpler, brod u trenutku zapljene nije prevozio naftu.

To je u suprotnosti s tankerima Skipper i Centuries, koje je američka Obalna straža prethodnih tjedana uspješno presrela u sklopu američke kampanje pritiska na Venezuelu. Oba su broda odvedena u Teksas, a Sjedinjene Američke Države planiraju zaplijeniti njihov teret nafte.

Kpler navodi da je Bella 1 u svojem “profilu usklađenosti” imala dva odvojena razdoblja od po 99 dana tijekom kojih je isključila Automatski identifikacijski sustav (AIS), obvezni sustav za praćenje brodova u stvarnom vremenu.

Isključivanje AIS-a česta je taktika među brodovima koji prevoze sankcioniranu iransku naftu, navodi Kpler.

Jesu li zaplijenjeni i drugi brodovi?

U odvojenoj operaciji u srijedu, Sjedinjene Američke Države zaplijenile su i tanker Sophia u međunarodnim vodama u blizini Kariba. Riječ je o “brodu bez države i pod sankcijama” koji je provodio “ilegalne aktivnosti u Karipskom moru”, objavilo je Zapovjedništvo južnih snaga SAD-a na društvenim mrežama.

Sophia prevozi oko dva milijuna barela sirove nafte, koja je ukrcana u jednoj luci u Venezueli, rekao je Emmanuel Belostrino, viši menadžer za podatke o tržištu sirove nafte u tvrtki Kpler.

Hoće li SAD zaplijeniti još brodova?

Bijela kuća je u srijedu poručila da će nastaviti s zapljenama sankcioniranih naftnih tankera, unatoč zabrinutostima da bi to moglo dodatno zaoštriti odnose s Rusijom i Kinom, koja kupuje venezuelansku naftu.

Trump će “provoditi politiku koja je najbolja za Sjedinjene Američke Države”, rekla je Leavitt na konferenciji za novinare. “To znači provođenje embarga protiv svih brodova iz flote iz sjene koji ilegalno prevoze naftu.”

Podaci Kplera koje je CNN dobio u četvrtak pokazuju da je najmanje 16 brodova između listopada 2025. i siječnja 2026. ukrcalo sirovu naftu ili loživo ulje u Venezueli. Deset tih brodova isključilo je AIS odašiljače i vjerojatno napustilo Venezuelu.

Preostalih šest brodova, koji su svi ukrcali sirovu naftu u prosincu i siječnju, ima procijenjeni zajednički kapacitet od gotovo devet milijuna barela nafte. Podaci AIS-a pokazuju da tri od tih brodova još nisu napustila Venezuelu, dok su preostala tri isključila svoje odašiljače.