PREDSTAVNICI Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova danas su predstavili rezultate detaljne analize mirovinskog sustava Republike Hrvatske te predložili rješenja koja bi dovela do boljih mirovina u budućnosti i za koja će se kao Udruga zalagati. Analizu su predstavili Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge, Andrej Grubišić, predsjednik Udruge, te predstavnici osnivača Ankica Mamić, Vedrana Pribičević, Marko Rakar, Anđa Redžić i Joško Marić.

Prilikom predstavljanja analize, Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge izjavila je:

"Analiza koju danas predstavljamo potvrdila je ono što nas je i navelo da se organiziramo kao Udruga. Sustav koji generira prosječne mirovine u iznosu od 2.800 kuna nije dobar sustav. Jedini način da buduće mirovine budu bolje je jačanje privatne mirovinske štednje i postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti, koji je ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja, starenjem stanovništva i ostalim bitnim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, na kojoj se i dalje temelji 75% mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti vidimo u jačanju stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje će se ulaganjem i ostvarenim prinosima doći do boljih mirovina".

"Stvarno izdvajanje za mirovine je oko 30 posto bruto plaće"

Detalje analize predstavio je predsjednik Udruge Andrej Grubišić. Između ostalog naglasio je da, iako formalni doprinosi za prvi mirovinski stup iznose 15%, to pokriva tek nešto više od 50% rashoda za mirovine, a ostatak se podmiruje iz proračuna. „Tu razliku opet podmiruju porezni obveznici, plaćanjem drugih vrsta poreza, što upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30% bruto plaće!“, izjavio je Grubišić te nadodao:

„Unatoč tome, mirovine su u Hrvatskoj jako male. Zato se nameće potreba za povećanjem udjela ulaganja u privatne sheme jer jedino ulaganjem i prinosima na uložena sredstva možemo očekivati povećanje realne kupovne moći budućih mirovina. Ali više razine prinosa uz ovakvu strukturu ulaganja teško je očekivati. Zato ćemo se zalagati za izmjenu regulative na način da se fleksibiraju mogućnosti ulaganja OMF-ova koje će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja (trenutno npr. državnim obveznicama RH), izmijeniti regulatorna ograničenja koja MOD-ove ograničavaju u ostvarivanju prinosa, omogućiti pojedincima veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim OMF-ova i MOD-ova.

Cijelu priču učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine.“.

Članovi Udruge kao značajnije prijedloge još su izdvojili bezuvjetno nasljeđivanje sredstava iz svih oblika mirovinske štednje i barem djelomičnu mogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima tijekom perioda štednje, u slučaju nepredviđenih, iznenadnih potreba osiguranika, kao što je smrt bliskog člana obitelji ili životna ugroza samog člana mirovinskog fonda te ukidanje prakse u kojoj država omogućuje prijenos sredstava iz OMF-ova u prvi stup u trenutku umirovljenja, jer na taj način ekonomski neutemeljeno, političkom odlukom, potkopava temelje privatne mirovinske štednje i ideju mirovinske reforme.

LIVE STREAM STE MOGLI PRATITI NA VRHU ČLANKA

Tekstualni prijenos mogli ste pratiti niže

Sustav koji garantira prosječne mirovine od 2000 kuna nije dobar sustav, rečeno je na početku.

Slijedi Grubišić

Većina nas koji sjedi za ovim stolom se prije Udruge nije poznavala, inicijativa je nastala spontano, nakon što smo napravili ovu analizu, meni je drago što sam prihvatio ovakvu vrstu angažmana jer sam došao do nekih saznanja o kojima nisam razmišljao. Primjerice, postoje neki dijelovi mirovinskog sustava koji u ovakvom sustavu ne mogu biti bolji.

Prezentacija će biti javna, pokušali smo navesti sve izvore. Imali smo sastanak u Ministarstvu financija, nadamo se da će netko u Ministarstvu rada pročitati ovo.

Ideja s naše strane je pokušati prvi put na temelju analiza izvući zaključke oko kojih se ne moramo slagati, ali da budu temeljeni na struci.

Prosječna mirovina je 2350 kuna prije 10 godina, danas je 2800.

Gubimo stanovništvo koje je radno sposobno. Drugim riječima, ljudi koji su u mirovini ili u javnom sektoru nisu napuštali Hrvatsku, vjerojatno je radno sposobno stanovništvo otišlo van.

U Hrvatskoj je stopa zaposlenih 62 posto, a u Europi je 69 posto. Kad bi Hrvatska bila na razini EU, u Hrvatskoj bi radilo još 350 tisuća ljudi. Čini nam se da ne dominira onaj efekt iseljavanja. Kada bismo bili na prosjeku CEE-a, imali bismo još oko 200 tisuća zaposlenih.

Udio neto plaća je povećan, a udio bruto 2 plaća je ostao isti tijekom posljednjih 10 godina.

Stvarni trošak mirovina iz naše bruto plaće nije 15 posto, nego se približava 30 posto, točnije 26.8 posto. Čak i uz toliko odvajanje iz prvog stupa i dalje imamo 2800 kuna mirovine. Kako bismo imali mirovinu u iznosu od 70 posto prosječne plaće, morali bismo iz bruta izdvajati 50-60 posto...

O fondovima

Uspoređivali smo ih s fondovima za koja smo mi procijenili da na razuman način repliciraju kolege iz mirovinskih fondova, kolege iz mirovinskih fondova se ne slažu s tim. Naknade za upravljanje hrvatskim OMF-ovima su značajno više nego one u velikim ETF-ovima. Uzmimo to kao statistički podatak, ne bih rekao da je to važno za visinu mirovina. Ako nas pitaju prvih 10 stvari koje bi trebalo promijeniti, te naknade ne bi bile unutra, to mislimo o njihovoj važnosti trenutno.

Ova slika prikazuje sljedeće: sivi krug imaju zemlje koje imaju manje od 50 posto javnog duga.

Švicarci imaju veliki BDP, veliku imovinu i relativno nizak dug države. To je važno. Postoje neke bogate zemlje koje imaju potpuno drugačiji pristup. Francuska, Italija, Španjolska, Njemačka Austrija, imaju malu privatnu štednju u mirovinskim fondovima, ali imaju visok BDP. Pitanje mirovina će na svim izborima biti vrlo važno pitanje.

Brazil ima relativno skroman BDP, jako je zadužen, a malo toga su ljudi stavili sa strane, koja god vlada tamo dođe na vlast teško da će moći izdvajati za mirovine bez da se zaduži.

Usporedili smo bivše socijalističke zemlje koje imaju obveznu mirovinsku štednju. Hrvatski konsolidirani dug je 89 posto, njihov je 39 posto. Želiš li imati više svoje love sa strane u manje zaduženoj ili više zaduženoj zemlji? 10 postotnih poena je pod direktnom kontrolom države više nego u tim drugim zemljama. Mi već sada trošimo više od 2 postotna boda na javne mirovine. Postoje kolege koje se zalažu za ukidanje privatne mirovinske inicijative. Kada bismo uzeli sve uplate u 2. mirovinski stup koje iznose 90 mlrd. kuna i kada bismo umanjili dug države, došli bismo na 240 mlrd. kuna. Zašto smo izostavili kamate, jel vi vjerujete da je neki ministar stavljao na otplatu duga kamate? Očigledno je da državna potrošnja ima hrpu drugih izvora koji utječu na potrošnju i doprinose kreiranju duga.

Izračuni

Kada izađete iz obveznog mirovinskog fonda, možete birati kako ćete primati mirovine.

Izračun predstavlja kumulativan iznos primljenih mjesečnih mirovina u terminima sadašnje vrijednosti na kraju svakog mjeseca.

Ovo su naši prijedlozi

1. Postupno smanjenje doprinosa za 1. mirovinski stup - smanjivati doprinos za 1. mirovinski stup za 0.5 posto bruto plaće godišnje tijekom perioda od 20 godina, odnosno dok postojećih 15 posto bruto plaće ne padne na 5 posto.

2. Postupno povećanje za privatnu mirovinsku štednju - tranzicija koja ne zahtijeva velike prilagodbe. Koliko se gore smanjuje, tu bi se povećavalo. Trenutno 75 posto ide na vaš trošak u tuđe ruke. Ideja je smanjiti politički pritisak. Ovo bi trebala biti deducirana štednja samo za mirovine. Mi ne kažemo da je ovo ultimativna istina, nego smatramo da je ovo smjer u kojem bi trebalo ići. Po nama bi sve ovo povrh ovih 5 posto trebalo liberalizirati, mi bismo htjeli da postoji mogućnost da možete odabrati bilo koju obveznu mirovinsku shemu unutar EU. S tim da možete nastaviti uplaćivati u OMF-ove u Hrvatskoj. I dalje bi ovo bilo obavezno izdvajanje. Ovo je prijedlog za javnu raspravu. Nije ovo sektaški pristup da svako od nas mora razmišljati na isti način.

3. Uplate u OMF-ove od 2024. do 2026. - obveza uplate od 5 posto bruta u OMF-ove bi se liberalizirala na način da se obvezni dio uplate u OMF smanjuje za 2.5 posto godišnje.

4. Raspolaganje sredstvima u OMF-ovima od strane članova - npr. povući dio sredstava iz OMF-a za potrebe liječenja člana fonda ili člana njegove obitelji, ili u slučaju smrti užeg člana obitelji.

5. Nasljeđivanje imovine člana OMF-a - u slučaju smrti člana OMF-a sredstva bi trebala biti bezuvjetno nasljediva isplatom u novcu njegovima zakonskim nasljednicima. Znači bez obzira na to koju mirovinu imate, obiteljsku i sličnu.... Morate naslijediti mirovinu. Ako umre prije početka korištenja, onda nasljednici ili ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu ili mogu uzeti OMF.

Pitanje je mogu li ja uzeti 100.000 kuna ako umre moj član obitelji? Ako uzmem obiteljsku mirovinu, onda ne. Prijedlog je da bezuvjetno imate pravo naslijediti novac iz fonda.

Mi nismo za ukidanje nečega, nego smo za prilagodbe.

Zašto je država pokrenula vlastiti MOD? Mogla je otvoriti dućan i konkurirati Plodinama i Konzumu. Mi želimo konkurenciju, da ljudi imaju što veći izbor.

Rakar se ubacio

Mi smatramo da je regulativa takva da osigurava da vam mirovinska društva ne isplate mirovinu koju su u stanju isplatiti. Ograničeni su zakonom.

Nastavio je Grubišić

Kada bi Hrvatska imala prosječnu državnu potrošnju na istom nivou BDP-a kao socijalističke zemlje koje imaju obveznu mirovinsku štednju, Litva, Estonija, Bugarska, Slovačka... 37 posto BDP-a umjesto 47 posto BDP-a, to vam je kompletan godišnji iznos mirovina. 10 postotnih poena je 40 mlrd. kuna. Postoji cijeli sijaset stvari na koje država danas troši. Odluka o ovome je politička, ne ekonomska.

Ovo je samo da motiviramo nekoga da proba razmisliti o tome. Ja krećem da je 10 posto te potrošnje bilo ultra neovisno. Imate setup u kojoj je 2/3 populacije vezano za državu, a rezultati su takvi da imate mirovinu od 2800 kuna.

Vi odvojite 100 kuna, 75 ide u prvi stup i ne investira se nego troši, 25 kuna ide u drugi stup. Od toga 60 posto ide državi pa dođe do toga da se ne investira više od 80 vaših kuna od 100 kuna.