JEDVA da je došlo proljeće, a Europa već presušuje. Ključni vodeni rezervoar koji opslužuje milijune Katalonaca sve je manji. To je izazvalo sukobe oko vode u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine. A najveća talijanska rijeka već ima nizak vodostaj kao prošlog lipnja.

Na više od četvrtine kontinenta u travnju je bila suša, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje - ili još gore od toga - prošlogodišnjeg gotovo potpuno sušnog ljeta. Studija koja je koristila satelitske podatke potvrdila je početkom ove godine da Europa pati od teške suše od 2018. Rastuće temperature otežavaju oporavak od ovog stanja ostavljajući kontinent u opasnom ciklusu u kojem opskrba vodom postaje sve nesigurnija, piše Politico.

"Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo se mogli suočiti s problemima", rekao je Torsten Mayer-Gürr, glavni autor studije. Iako bi vlažni uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući nedostatak podzemne vode u Europi, upozoravaju stručnjaci.

U ovoj studiji napominje se da su najugroženija područja, ona kojima prijeti najveća suša, zapadna, središnja i istočna Europa. U Hrvatskoj je problematično područje Istre.

Ogromni problemi u Italiji

Nacionalne vlade sada se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice dok se bave napetostima zbog sve veće konkurencije oko vode.

"Suša će biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih tema rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama", rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez. Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne vodene rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim najteže pogođenim regijama bilo je malo kiše ili snijega.

U Francuskoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači te je zabilježena najsuša zima u posljednjih 60 godina. Talijanska istraživačka zaklada CIMA otkrila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Rijeka Po je niska kao prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovine svoje prosječne razine.

Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju biti otpisane u cijele četiri regije; jedan je meteorolog rekao El Paísu da se treba oprostiti od gotovo kompletne berbe maslina.

Španjolsku već sad čeka toplinski val

Vodena akumulacija Sau sjeverno od Barcelone pala je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode u cijeloj regiji. Diljem Katalonije rezervoari su iznosili samo 27 posto u travnju. Sljedeći tjedan Španjolsku čeka rani toplinski val. Prema ministrici ekološke tranzicije Teresi Riberi, dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti do 40 posto do 2050. godine.

Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, ističe Fred Hattermann, hidrolog s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak alpski snježni pokrivač, ako sada ne bude puno oborina - suša je zajamčena.

Ipak, sve proljetne kiše samo bi ublažile nedostatak vode ovog ljeta. Da Europa izađe iz začaranog kruga i velikog nedostatka podzemne vode, trebalo bi joj gotovo 10 oborinskih godina, upozorio je Hattermann.

Predviđanje oborina u tako dugim razdobljima je teško, posebno s klimatskim promjenama koje mijenjaju obrasce oborina. Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe do kraja ovog desetljeća, predviđa da će u zemlji veći dio desetljeća biti manje oborina. Ali čak i ako razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe. Suša je složena pojava i mnogi čimbenici, poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje, mogu igrati ulogu. Rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.

Tri glavna uzroka

Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti: "U osnovi, morali bismo imati stalan porast oborina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja."

Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti stvarajući produljena razdoblja vrućih i suhih uvjeta - kao što se dogodilo prošle godine - ili dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.

I konačno, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog porasta temperatura - lišavajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rhône ili Po njihove vitalne opskrbe. Ove će godine doprinos otopljene vode europskim akumulacijama vode biti puno manji nego inače, rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije, dodavši: "Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla godina - a ta je već bila najgora u zadnjih 10 godina."

Uoči predstojećeg ljeta Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, prema Toretiju. "Ali i Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke pokazuju sušne uvjete", dodao je. Europski opservatorij za sušu također ukazuje na nedostatak vode u nordijskim zemljama.

Njemačko žarište suše Brandenburg doživio je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemne vode niže nego prošle godine, primijetio je Hattermann. "Unatoč kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego gore", dodao je.

Vlade uvode mjere

Europa se polako budi pred prijetnjom. Zbog razornih učinaka prošlog ljeta na poljoprivredu, energetiku i industriju nacionalne vlade usklađuju nacrt odgovora na trenutne i očekivane nestašice. Italija je nedavno izdala dekret o suši kojim se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španjolska je u siječnju objavila novi skup planova upravljanja vodama.

Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.

Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za održivu upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

Međutim, kritičari tvrde da države čine premalo za rješavanje lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.

Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize vode u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, smatra Evi.

"Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda nismo bili učinkoviti u upravljanju ovim ograničenim resursom", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za promatranje klime.

Političko pitanje

U međuvremenu, upravljanje vodom - i odlučivanje o tome tko će joj moći pristupiti - pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta. Prošlog ljeta ograničenja korištenja vode uvedena su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji otvarajući pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.

Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, a u drugima ona nikad nisu ukinuta. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.

U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se udvostručili u posljednja dva desetljeća. A u Francuskoj su prošlog mjeseca napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara za vodu izazvale nasilne sukobe. Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se suoče s ljetnim sušnim uvjetima pumpajući podzemnu vodu zimi, koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali ekološke skupine kažu da bi poljoprivredni sektor trebao poduzeti korake kako bi smanjio potrošnju vode.

Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare "nepravednima" i "prisvajanjem i privatizacijom vodnih resursa od nekolicine na račun većine".

U Andaluziji su planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju navodnjavanje u blizini močvara Doñana, pod zaštitom UNESCO-a, izazvali bijes među ekolozima i oporbenim strankama. Maribel Mora iz ljevičarske stranke Podemos izlila je čašu pijeska na stolicu premijera Andaluzije tvrdeći da će Doñana izgledati kao pustinja ako se kontroverzni zakon usvoji.

"Ljudi to osjećaju, bitka oko distribucije već je u tijeku", rekao je Hattermann.