VRLO blaga zima, rekordno niske razine kiše i zapanjujući nedostatak snijega u Europi ostavili su rijeke, kanale i jezera diljem kontinenta na alarmantno niskim razinama, a stručnjaci upozoravaju da bi se mogle ponoviti prošlogodišnje ozbiljne suše.

Slike isušenih riječnih korita i niskog vodostaja jezera obično se povezuju s ljetnim vrućinama, a ne zimom. No iznimno topao i suh početak godine utječe na mnoga europska područja, posebice središnju i jugozapadnu Francusku, sjevernu Španjolsku i sjevernu Italiju, piše CNN.

Situacija s vodom u Europi postala je vrlo nesigurna, navodi se u studiji koju su u siječnju objavili istraživači s Tehnološkog sveučilišta u Grazu, koji su koristili satelitske podatke za analizu svjetskih resursa podzemnih voda.

"Prije nekoliko godina ne bih mogao zamisliti da će voda biti problem u Europi. Imamo problema s vodoopskrbom - moramo razmisliti o tome", rekao je jedan od istraživača Torsten Mayer-Gürr.

"Prijeti puno gora suša nego lani"

Francuska, koja proživljava najsušnije razdoblje u više od 60 godina, uskoro bi mogla uvesti restrikcije vode. "Francuska bilježi 32 uzastopna dana bez značajnih oborina, od 21. siječnja do 21. veljače", rekao je Simon Mittelberger, klimatolog pri Météo-France, što je najdulji period od 1959. godine, otkako se vodi evidencija.

Ovo ima štetan učinak na rijeke i jezera, kao i na tlo, ističe Mittelberger: "Zemlja je mnogo suša nego inače." Trenutačne razine vlažnosti tla u Francuskoj obično se bilježe tek sredinom travnja. Snijeg je također bio slab.

"Situacija u Pirenejima je blizu rekordno niske količine snijega za ovo doba godine", rekao je Mittelberger. U Alpama je palo 63% manje snijega nego inače. Nedostatak snijega zimi može ugroziti rezerve vode u proljeće i ljeto.

Prošlog ljeta Francuska je pretrpjela najgoru zabilježenu sušu, ali Mittelberger upozorava da bi ove godine situacija mogla biti još gora ne bude li značajnih oborina u sljedećih nekoliko mjeseci. Christophe Béchu, ministar za ekološku tranziciju, kaže kako je zimska suša bez presedana i upozorava da je zemlja u stanju pripravnosti.

Golema suša u Italiji

U Italiji presušuju neke od najpoznatijih vodenih površina. Razina vode u jezeru Garda toliko je niska da je sada moguće prošetati do otoka u sredini jezera. Prije nekoliko mjeseci ova "šetnica" nije postojala.

Sada je također puno teže pozvati vodeni taksi u Veneciji jer su neki kanali postali preplitki da bi gondole mogle njima ploviti, dijelom i zbog nedostatka padalina. Grad koji je dugo strahovao od poplava sada se bori sa suprotnim problemom.

Najduža talijanska rijeka Po, koja vijuga kroz sjeverno poljoprivredno središte, ima 61% manje vode nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Prošlog je ljeta talijanska vlada proglasila izvanredno stanje za područje oko rijeke Po, koje je iskusilo najgoru sušu u 70 godina.

Giorgio Zampetti, generalni direktor talijanske ekološke grupe Legambiente, strahuje da najgore tek dolazi: "2023. je tek počela, ali već pokazuje zabrinjavajuće znakove u smislu ekstremnih vremenskih događaja."

I u Španjolskoj, koja je prošle godine imala najtoplijih 12 mjeseci u povijesti, postoji zabrinutost oko zaliha vode. "Ne možemo jamčiti opskrbu vodom za piće ili za gospodarske potrebe oslanjajući se isključivo na kišu", nedavno je izjavila Teresa Ribera, ministrica ekološke tranzicije.

Španjolska je donijela planove za ulaganje oko 24 milijarde dolara u upravljanje vodom, uključujući mjere za poboljšanje sanitarnih uvjeta i tretmana te modernizaciju navodnjavanja. Od 1980. prosječna raspoloživa količina voda smanjila se za 12%, s projekcijama da bi do 2050. moglo doći do daljnjeg smanjenja od 40%.

Suho vrijeme u Španjolskoj također prijeti cijenjenoj šunki jer niske količine oborina i rastuće temperature utječu na žireve koje jedu svinje.

"Nadolazeći tjedni bit će ključni"

I dok je Europa prije bila pogođena ljetnim sušama, stručnjaci se boje da bi iznimno sušna zadnja dva mjeseca mogla signalizirati novu stvarnost, djelomično uzrokovanu porastom prosječne globalne temperature.

"Ovakvi su uvjeti bili rijetki u prošlosti, ali klimatske promjene mijenjaju režime padalina u Europi i čine te ekstreme sve češćim i intenzivnijim. Postoji sve veća zabrinutost zbog manjka oborina u posljednjim tjednima, imajući na umu i sušu 2022. godine. Nadolazeći tjedni bit će ključni", rekao je za CNN Andrea Toreti, klimatolog iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.

Toreti je rekao da bi pripisivanje zimske suše klimatskim promjenama zahtijevalo posebnu analizu koja još nije provedena, no dodao je da su takvi događaji "očekivani učinak klimatskih promjena u smislu češćih i intenzivnijih ekstrema".