VEĆIM dijelom ruske invazije masovni zračni napadi na Kijev događali su se uglavnom noću, pa su stanovnici nekako naučili organizirati život oko sirena. Spavali bi po hodnicima i kupaonicama, u mraku provjeravali kanale na Telegramu, a po danu izlazili i odlazili na posao, u kafiće, na koncerte ili večere.

No ta krhka granica između ratnih noći i relativno normalnih dana sada ubrzano nestaje. Posljednjih tjedana Rusija danonoćno šalje borbene dronove na mlazni pogon, prebacujući zračne uzbune, paljbu protuzračne obrane i detonacije usred radnog vremena, popodnevnih gužvi i svakodnevnih obveza.

Kraj rujna i početak listopada bili su posebno nemilosrdni, piše Kyiv Independent, a glavni grad jedva da je stigao uhvatiti dah. Dron je 25. rujna pogodio neboder u središnjoj četvrti Pečersk i ubio 14-godišnjeg dječaka, dok je 28. rujna udar usred bijela dana odnio dva života i ranio 26 ljudi, zapalivši zgradu Nacionalne akademije znanosti iz koje su ljudi bježali kroz prozore.

U samo tjedan dana, prema podacima koje je prikupio list, u Kijevu i okolici poginulo je najmanje 16 ljudi, a više od stotinu ih je ranjeno. Udarima su potom pogođeni škola, energetska postrojenja i Južni most, pa su tisuće ljudi rijeku Dnjepar prelazile pješice.

Kijev sve više sliči gradovima s prve crte bojišta

Sociolozi upozoravaju da se promjena ne vidi samo u učestalosti napada nego i u činjenici da se Kijev po ključnim pokazateljima počeo izjednačavati s gradovima na samom istoku zemlje.

Direktor sociološke agencije Rating Group Oleksij Antipovič ističe da stanovnici prijestolnice sve više dijele sudbinu ljudi uz ratište kada se gledaju pogoršanje zdravstvenog stanja, pad prihoda te oštećena ili potpuno uništena imovina.

"U tom smislu, Kijev se već donekle može nazvati regijom na prvoj crti", rekao je Antipovič, naglasivši kako među građanima ne vlada panika, već duboka tjeskoba i neizvjesnost oko toga što nosi sutra: "Ranije se barem znalo da najgore dolazi noću i čovjek se mogao pripremiti. Danas je sve postalo čista lutrija."

Ogromna većina odbija kapitulaciju usprkos zimi bez struje

Unatoč neprestanom pritisku, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da volja stanovnika za otporom ne slabi. Prema anketi koju je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), čak 83 posto stanovnika Kijeva smatra da Ukrajina mora nastaviti oružani otpor čak i ako Rusija tijekom zime grad ostavi bez struje, grijanja i vode. Pritom je udio onih koji su spremni trpjeti rat koliko god bude potrebno porastao sa 61 na 69 posto.

"Kijev ima najveći udio ljudi koji podržavaju nastavak borbe pod bilo kojim uvjetima u usporedbi sa svim ostalim regijama", rekao je za Kyiv Independent izvršni direktor instituta Anton Hrušecki. Činjenica da ljudi i dalje ostaju, rade i grade život u gradu pokazuje nevjerojatnu sposobnost prilagodbe, premda je anketa provedena prije ove najnovije serije razaranja.

"Normalan život u Kijevu više ne postoji"

Građani ipak priznaju da je svakodnevica postala neizdrživa. Pjesnikinja Darija Lisič (28) tek je tri mjeseca živjela u Kijevu kad su se napadi krajem kolovoza pojačali. Nakon što su četiri dana zaredom projektili padali u blizini njezina doma, a posljednji pogodio susjednu zgradu, privremeno je pobjegla u Lavov jer se bojala čak i otići pod tuš bez mobitela u rukama.

Slično svjedoči i 27-godišnji marketinški stručnjak Semen Krištal, koji je 28. rujna bio u trolejbusu i sa slušalicama u ušima pokušavao utišati buku detonacija dok je dron pogađao zgradu Akademije: "Noću uzimam tablete za dubok san, a danju pojačavam glazbu do daske, samo da mi mozak ne uđe u fazu kritične panike. Normalan život u Kijevu odavno je zaboravljen pojam."

Grad je nakon posljednjih napada ostao obavijen gustim sivim dimom i mirisom paljevine, a vlasti su građanima poručile da zatvore prozore dok temperature naglo padaju, a dijelovi grada ostaju bez struje. Iscrpljeni Kijev ušao je u novu, brutalnu fazu svakodnevice, a prava zima još nije ni počela.