"JEDNA cikla, pet krumpira, luk, tikvica, rajčica i malo ječma: 'Kuhamo svoj zadnji boršč'", napisao je stanovnik okupiranog grada Oleški ukrajinskoj gradskoj upravi koja djeluje s oslobođenog teritorija. "Jedemo jednom dnevno", stoji u drugoj poruci.

"Ove jeseni ćemo sigurno umrijeti. Već umirem, svakim danom sam sve slabija." Ove potresne poruke među rijetkim su izvorima informacija o uvjetima u Oleškiju, gradu koji su ruske snage zauzele na samom početku invazije u veljači 2022. godine. Krajem iste godine grad je postao prva linija bojišnice nakon što je Ukrajina oslobodila regionalno središte Herson, udaljeno manje od 10 kilometara na drugoj obali Dnjepra, piše RFE/RL.

Grad okružen minskim poljima

Rat traje već petu godinu, a Oleški su danas grad u ruševinama okružen minskim poljima. Stanovnici su zarobljeni u ratnoj zoni i potpuno odsječeni od vanjskog svijeta. Jedan mještanin piše da grad pod stalnom prijetnjom dronova i požara izgleda "kao iz horor filma".

Ukrajinski dužnosnici i volonteri tvrde da su stanovnici Oleškija postali taoci ruskih vojnih ciljeva. Prema njihovim riječima, Moskva ih koristi kao ljudski štit za svoje utvrde na okupiranom jugu. Čini se da je Rusija odlučna zadržati kontrolu nad Hersonskom oblasti, jednom od četiri ukrajinske regije koje je Vladimir Putin 2022. neutemeljeno proglasio ruskim teritorijem.

Bez hrane, pitke vode, lijekova i struje, uz potpunu blokadu i stalne napade ruskih dronova, situacija u Oleškiju više nije samo "kritična". Volonterka Irina-Ester Vratareva kaže da je to "pravi pakao".

Velika glad

Oleški su nekad imali oko 24.000 stanovnika, no taj se broj drastično smanjio. Velik udarac bila je katastrofalna poplava nakon uništenja brane Kahovka 2023. godine, za što Ukrajina krivi Rusiju, koja je u to vrijeme kontrolirala branu. Voda je tada gotovo potpuno potopila grad. Prema ukrajinskim procjenama, poginulo je najmanje 500 ljudi, dok se tisuće vode kao nestale.

Vratareva, glasnogovornica ukrajinske organizacije Humanity koja je spasila više od 7000 ljudi iz okupiranih područja, navodi da je krajem rujna u Oleškiju ostalo manje od 2000 ljudi, među kojima je i pedesetak djece. Mnogi su ostali bez domova, imovine i dokumenata. Nemaju kamo pobjeći, a u Rusiji ne mogu dobiti legalan status. Sada se suočavaju s glađu.

"Glad je tolika da čovjek u najboljem slučaju pojede malo bistre juhe i par žlica kaše dnevno, ako mu je išta ostalo", rekla je Vratareva 22. rujna. Dodala je da mještani s kojima je razgovarala očekuju da će im zalihe hrane potpuno nestati tijekom listopada. Ostali su i bez lijekova, medicinske pomoći, vatrogasaca i novca. Neki su se u očaju odlučili na bijeg preko minskih polja.

Beznađe u ruševinama

Ukrajinske vlasti kažu da je zadnja pošiljka zaliha s ruske strane stigla prije otprilike četiri mjeseca. Tetjana Hasanenko, načelnica vojne uprave Oleškija, kaže da su zabilježeni slučajevi u kojima su ljudi jeli pse. U jednom intervjuu u travnju opisala je i jezive prizore pasa koji jedu tijela preminulih.

Ukrajinska novinarka Marija Semenčenko, koja je odrasla u Oleškiju, rekla je za RFE/RL da su njezini rođaci ondje skupljali kišnicu i otapali snijeg za osnovne potrebe. "Znam za potvrđene slučajeve u kojima su ljudi lovili fazane ili čak hvatali golubove", izjavila je.

Približava se peta ratna zima, a ukrajinski dužnosnici upozoravaju da preostalim stanovnicima ponestaje vremena. Hasanenko ističe da ljudi broje sate i dane i nadaju se bilo kakvom rješenju. Prošle zime stariji su se smrzavali u domovima gdje je temperatura padala na 3 stupnja Celzija. Volonterka Ksenija Arhipova rekla je da su ljudi, dok su još imali snage hodati, dolazili u bolnicu potpuno iscrpljeni jer nisu imali što jesti. Lokalna bolnica još radi, iako navodno nema struje ni goriva za generator. Hasanenko kaže da se bolnički podrum koristi za čuvanje tijela preminulih.

Korištenje civila kao štita i blokada pomoći

Ukrajinski pučki pravobranitelj Dmitro Lubinec kaže da Kijev od proljeća pokušava uspostaviti humanitarni koridor, ali Moskva to odbija. Sredinom rujna izjavio je da je za najmanje 358 ljudi potrebna hitna evakuacija. "Ako ćete s ovog sastanka zapamtiti samo jednu stvar, neka to budu Oleški. Čujte njihov krik za pomoć", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga u govoru pred Općom skupštinom UN-a 23. rujna i pozvao Rusiju da otvori humanitarne koridore.

Kremlj priznaje da postoje "problemi" s dostavom hrane i lijekova, ali za to krivi Ukrajinu. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je 21. rujna da ukrajinske snage ugrožavaju opskrbne rute i da ruska vojska radi na rješavanju situacije.

Međutim, ukrajinski dužnosnici i volonteri tvrde da ruska vojska namjerno ometa humanitarne napore i provodi represiju. "Prema našim informacijama, ruske snage su privele, pretukle i bacile u podrum nekoliko ljudi koji su primili hranu", rekao je Oleksandr Prokudin, načelnik vojne uprave Hersonske oblasti. Spomenuo je i slučajeve seksualnog nasilja nad primateljima pomoći.

Teška situacija i "produljivanje agonije"

Ukrajina je nedavno teškim dronovima pokušala dostaviti hranu i potrepštine za stotinjak kućanstava u Oleškiju. Jurij Boječko iz organizacije Nada za Ukrajinu kaže da ruske snage namjerno ruše te dronove. Arhipova navodi da je prošle godine, dok je pomoć iz Rusije još stizala, najmanje petero ljudi poginulo u granatiranju dok su čekali u redu za hranu, što je opisala kao jednu od ruskih provokacija.

Vratareva tvrdi da ima dokaze o tome da ruske snage dronovima namjerno gađaju civile u Oleškiju. RFE/RL nije mogao neovisno provjeriti te navode. Ona smatra da su ukrajinski napori za dostavu hrane samo "produljivanje agonije" i ističe da su stanovnici Oleškija, uključujući starije i bolesne, pretvoreni u ljudski štit.

Vojni stručnjaci kažu da su Oleški važno uporište za ruske napade na slobodni dio Hersonske oblasti i ostatak južne Ukrajine. "Jedino ispravno što se može učiniti je humanitarna pomoć koja omogućuje evakuaciju. Samo evakuacija", zaključuje Vratareva. Dodaje da nikada nije vidjela tako potpunu zamku te da, za razliku od drugih mjesta gdje je postojala barem mala šansa za izlaz, u Oleškiju takve šanse nema.