IAKO je Mars hladan, prašnjav i (barem koliko znamo) beživotan planet, to ne znači da je na njemu sve nepomično kao usred noći na nekome groblju. Svašta se ondje zbiva; potresi, oluje, pješčani vrtlozi.

Sva sreća pa na njemu imamo rovere koji entuzijastično bilježe svaki takav zanimljiv fenomen. Tako je 30. kolovoza 2023. NASA-in rover Perseverance uspio snimiti ogromnog "pješčanog vraga" od dva kilometra kako hara po crvenkastoj površini Marsa. 

Što su pješčani vragovi? 

Pješčani vragovi (engl. dust devils) su zapravo vrtlozi prašine, odnosno rotirajući tokovi toplijeg zraka. Obično dosegnu visinu od nekoliko desetaka metara, ali znaju biti visoki i nekoliko stotina metara ili čak kilometara (kao u ovome slučaju). Zašto se formiraju? Najčešće zbog dolaska toplijih dana. 

Baš kao i Zemlja, Mars prolazi kroz svoja godišnja doba. I dok se ljetna vrućina na Crvenom planetu ne može usporediti s onom na Zemlji, po ljeti Marsom haraju male vrtložne oluje koje nastaju kada sunčeva svjetlost zagrije zrak blizu suhe površine planeta. Topli zrak se zatim brzo uzdiže kroz hladniji sloj zraka i počinje okretati. 

Ne bismo ove vrtloge ni vidjeli da oni za sobom ne potegnu okolnu prašinu. Naime, vrtlozi se kreću prema naprijed i pritom skupljaju prašinu i pijesak, ostavljajući za sobom specifičan trag koji nalikuje na očišćenu stazu. Također, imaju i jednu neočekivanu, ali korisnu funkciju - znaju prilikom svog prolaska očistiti solarne panele na roverima. 

Iako su najizraženiji tijekom proljeća i ljeta, znanstvenici ne mogu predvidjeti kada i gdje će se točno pojaviti. Iz tog razloga, rover Perseverance rutinski prati atmosferu u svim smjerovima tražeći njihove naznake. 

Divovski vrtlog

Perseverance je ovaj vrtlog uočio na zapadnom rubu kratera Jezero na lokaciji Thorofare Ridge. Znanstvenici su nakon analize snimaka utvrdili da je pješčani vrag bio udaljen od rovera oko 4 km i da mu je promjer bio nekih 60 metara. 

Mada je kamera uhvatila samo njegov donji dio (nekih 118 metara visine), stručnjaci su uspjeli procijeniti njegovu punu veličinu. Također su izračunali da se kretao od istoka prema zapadu brzinom od oko 19 km/h. 

"Ne vidimo vrh pješčanog vraga, ali nam sjena koju baca govori o njegovoj visini. Većinom su ovi vrtlozi u obliku okomitog stupa. U slučaju da je ovaj imao takvu konfiguraciju, sjena ukazuje na to da je bio visok dva kilometra", rekao je planetarni znanstvenik Mark Lemmon iz znanstvenog tima Perseverance. 

Kada rover uoči ovakav vrtlog, snima više fotografija kako bi ih znanstvenici mogli analizirati i tako bolje razumjeti atmosfersku dinamiku Marsa. Ova snimka je zapravo ubrzana 20 puta, a sastoji se od 21 fotografije snimljene u razmaku od četiri sekunde. Fotografije se uvijek snimaju crno-bijele kako bi se smanjila količina podataka koja se šalje na Zemlju.