ZAVRŠILA je sjednica vlade.

LIVE STREAM MOGLI STE PRATITI NA INDEXU

"Možemo biti zadovoljni s ovim podacima"

 Rast gospodarstva deveti kvartal zaredom potvrda je otpornosti hrvatskog gospodarstva, kombinirana s učinkom vladinih mjera, rekao je u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković.

"Ovo je već deveti kvartal zaredom da Hrvatska ima kontinuiran rast BDP-a, a to je potvrda otpornosti našeg gospodarstva, kombinirana s učinkom mjera koje je vlada donosila i koje su usmjerene za zaštitu građana i olakšavanje situacije i prevladavanje različitih kriza s kojima smo bili suočeni, te za gospodarstvo", rekao je Plenković.

"Možemo biti zadovoljni s ovim podacima", dodao je.

Smatra da podaci o BDP-u daju razloga za optimizam.

Podsjetio je da je vlada projcirala godišnju stopu rasta BDP-a u 2023. godinu od 2,2 posto.

"Prema iskustvima koja imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi, pa efekti turističke se zone koji će biti, uvjeren sam, itekako dobri u trećem kvartalu, a tu je isto tako dobar četvrti kvartal, vjerujem da ćemo ima gospodarski rast i veći od onoga koji smo sami projicirali", rekao je Plenković.

Hrvatski rast BDP-a premijer je stavio i u kontekst Eurostatovih preliminarnih podataka za zemlje EU-a bez Grčke, Malte, Estonije i Luksemburga, prema kojima višu stopu rasta u prvom kvaralu od Hrvatske za sada imaju samo Španjolska i Cipar, a Rumunjska je približno jednaka po rastu s Hrvatskom.

"U potpunosti ćemo iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti za potrese"

Andrej Plenković je rekao i da će u potpunosti biti apsorbirana sredstva iz Fonda solidarnosti za zagrebački potres, na raspolaganju iz Fonda solidarnosti imamo 1,3 milijardi eura za saniranje štete u javnoj infrastrukturi, a riječ je o 1330 projekata.

"Za zagrebački potres predviđena su 684 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna eura, a prema uredbi o Fondu solidarnosti redoviti rok za iskorištavanje sredstava je 18 mjeseci", rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Kada je riječ o zagrebačkom potresu, podsjetio je da smo imali dva potresa u kratkom razmaku koji su prouzročili progresivne štete, da se proces obnove provodio u okolnostima više kriza - tržišnih poremećaja, pandemije koronavirusa, ruske agresije na Ukrajinu i čitavog niza reperkusija na građevinski sektor. U dogovoru s EU Komisijom produljen je rok za iskorištavanje sredstava s 30. lipnja 2022. na 30 lipnja 2023.

"S obzirom na takve okolnosti, radili smo da se učini sve što se može u pogledu aktivnosti resora, županija i jedinica lokalne samouprave gdje se potres dogodio da se ta sredstva u potpunosti iskoriste. I to će se dogoditi", istaknuo je premijer.

Naveo je kako je riječ o 1330 projekata koji se odnose na javnu infrastrukturu, od toga su mnogi završeni, a mnogi u tijeku.

Ukupan trošak izgradnje ili obnove je više 3,3 milijarde eura, a Plenković kaže da će se nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristiti još skoro 1,2 milijardi eura iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Preostalih 1,1 milijardi eura će se predvidjeti kroz proračunska sredstva i kreditna zaduženja.

"U potpunosti će biti apsorbirana sredstva iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres", naglasio je premijer dodavši kako su za petrinjski potres iskoristili i više od alociranih sredstva, prije isteka roka od 18 mjeseci.