RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je povukao potez koji rat u Ukrajini čini sve izglednijim. Na kraju televizijskog obraćanja javnosti Putin je teatralno potpisao priznavanje neovisnosti separatističkih državica na istoku Ukrajine.

Potpisivanje ruskog priznanja neovisnosti samoproglašenih Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk uslijedilo je nakon cjelodnevnog teatra u režiji Kremlja. Putin se prije samog potpisivanja obratio javnosti. Tijekom obraćanja je 20-ak minuta govorio o povijesti Ukrajine, tvrdio da je "modernu Ukrajinu stvorila boljševička Rusija", pričao kako je "Ukrajina opljačkana raspadom SSSR-a", navodio da "Ukrajina nije uspjela stvoriti stabilnu državnost". Ruski predsjednik je opisao istočnu Ukrajinu kao "drevno rusko tlo". 

Putin je danas pokušao uvjeriti Ruse, ali i cijeli svijet da Ukrajina zapravo nije država

Ukratko, Putin je u teatralnom televizijskom obraćanju pokušao na sve načine uvjeriti rusku, ali i svjetsku javnost da Ukrajina zapravo i nije prava država. U govoru je nazivao "kolonijom kojom vlada marionetski režim", tvrdio da je svrgavanje proruskog predsjednika 2014. godine bio "puč". Posebno su bizarno iz Putinovih usta zvučale optužbe da "ukrajinski sudovi guše slobodu govora" te da se "Ukrajina planira domoći nuklearnog oružja".

Obraćanje ruskog predsjednika uslijedilo je nakon još jednog televizijskog teatra koji je trajao dulje od sat i pol vremena. Naime, Putin je danas održao sjednicu ruskog Vijeća za sigurnost, na kojem je vodeće ruske dužnosnike, od šefova obavještajnih službi do ministara, pred kamerama propitkivao treba li Rusija priznati proruske separatističke teritorije na istoku Ukrajine kao neovisne države.

Priznanju separatista prethodila nadrealna sjednica ruskog Vijeća sigurnosti

Dijelovi sjednice ruskog Vijeća sigurnosti, koje se obično odvijaju iza zatvorenih vrata, ali su danas bile emitirane uživo na televizijama, na mahove su bili nadrealni.

Posebno je upečatljiv bio razgovor Putina i Sergeja Nariškina, šefa ruske obavještajne službe, koji je sugerirao korištenje priznanja separatista kao pritisak na Ukrajinu da se drži sporazuma iz Minska. Čak i ako ne znate ruski, snimka tog dijela sjednice govori puno o odnosima moći u Rusiji. U nastavku donosimo transkript i snimku.

Putin: Govori jasno, podržavaš li priznanje?
Nariškin: Hoću.
Putin: Hoćeš ili podržavaš?
Nariškin: Podržavam da budu dio Rusije.
Putin: To nije ono o čemu raspravljamo! Podržavaš li priznanje neovisnosti?
Nariškin (mucajući): Podržavam.

Putin je, nakon što su mu svi pozvani dužnosnici na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti rekli ono što je želio čuti, zaključio sjednicu te najavio da će odluku donijeti danas. Nedugo zatim najavljeno je Putinovo televizijsko obraćanje, u kojem je uslijedilo i potpisivanje priznanja neovisnosti Donjecka i Luhanska.

Zašto je priznanje tako važno? Jer bi Moskva sad otvoreno mogla poslati vojsku u Donbas

Proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk, zajedno poznati kao Donbas, odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili regije neovisnim narodnim republikama, ali one sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi.

>> Ovo su dvije separatističke republike koje je priznao Putin

Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv koronavirusa i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija. 

Putin je priznanjem neovisnosti Donjecka i Luganska zapravo prvi put poručio cijelom svijetu da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine. Novinska agencija AFP danas je objavila da bi Putinovo priznanje Donbasa moglo "pokrenuti katastrofalan konflikt s vladom u Kijevu".

Današnji čin je kraj mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne preuzeti kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.

Današnje Putinovo priznanje Donbasa zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.

Kako će Zapad odgovoriti?

Zapadne vlade se mjesecima redaju s upozorenjima Moskvi da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije.

Je li Rusija ranije već učinila nešto slično?

Da, priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dviju odcijepljenih gruzijskih regija nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. godine. Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje.

Što Moskva može dobiti, a što izgubiti? 

U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.

S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.