MEDIKEN, rijetki uragan koji se razvio nad Mediteranom, pogodio je jutros Pylos i Methoni na jugu Grčke gdje je nestalo struje i otkazani su trajekti.

Trajekti su zaustavljeni između Pireja i dijelova otočja Ciklada, poput Mikonosa i Santorinija, kao i nekih otoka u skupini Dodekaneza, Roda i Kosa.

Izvješća govore o velikim valovima i jakom vjetru, ali zasad nema ozlijeđenih.

Stanovnicima je savjetovano da ostanu u zatvorenom.

Oluja bi kroz sljedećih 48 sati mogla pogoditi Atenu te se potom pomicati prema sjeveroistoku, a meteorolozi se nadaju da će pomicanjem slabjeti te da će se vremenski uvjeti do nedjelje navečer popraviti.

Ipak, najgore će proći područje otoka Krete, koji bi uragan trebao pogoditi tijekom današnjeg dana te potom tijekom nedjelje nastaviti prema Egejskom moru i zapadnim obalama Turske.

Mediken je jučer pogodio dijelove Italije te sa sobom donio snažne vjetrove i visoke valove. Srećom, nije bilo ozlijeđenih, ali bi materijalna šteta mogla biti velika.

Jaki vjetrovi i poplave opasne po život

Na modelima za nedjelju mediken bi se sa svojim snažnim vjetrovima trebao premjestiti na sjever nad Egejsko more ili čak do turskih obala gdje bi mogao uzrokovati opasne poplave. Snažni i ekstremni vjetrovi mogli bi zaprijetiti južnoj Grčkoj, Egejskom moru, Kreti i Turskoj. Prema modelima, njegovi udari mogli bi prelaziti brzine od 150 km na sat. Moguće su i obilne oborine u kojima bi ukupno do nedjelje navečer moglo pasti između 200 i 450 mm kiše. To pak znači da bi neke krajeve mogle ugroziti razorne poplave i klizanja tla opasni po život, osobito na jugu Grčke i na grčkim otocima. Prema nekim novijim informacijama mediken se kreće prema grčkim otocima, osobito prema Kreti, pa postoji mogućnost da grčko kopno neće biti izravno na udaru.

Obilne kiše u Libiji i Tunisu prošli su tjedan već odnijele najmanje pet života.

Hrvatska neće biti na udaru

Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prate stvaranje uragana. Dežurni prognostičar DHMZ-a Tomislav Kozarić rekao je da se utjecaj medikena ne bi trebao osjetiti u hrvatskim krajevima.

''Za Hrvatsku neće imati učinka. Ostat će južno od Otrantskih vrata tako da neće imati utjecaja na Jadran. Njegovi vjetrovi su snažni lokalno, a što se ide dalje oni sve više slabe. To nisu veliki sustavi, a on je jednostavno predaleko'', rekao je za Index.

''Mediken je vrsta mediteranskog uragana. Njegov naziv dolazi od riječi Mediteran i hurricane (uragan, op.a.). To su razmjerno rijetke meteorološke pojave u Sredozemlju. Većina tih sustava ima jačinu slabiju od tropskih oluja. Eventualno dosežu kategoriju 1 Saffir-Simpsonove ljestvice. Za njihov razvoj bitno je da morska površina bude relativno topla, a nastaju najčešće tijekom kraja ljeta i početkom jeseni prilikom prodora hladnijeg zraka. Dimenzije im se kreću do oko 780 km, a životni vijek im je od pet do šest dana. Brzine vjetrova mogu dosezati oko 140 km/h'', pojasnio je atmosferski fizičar DHMZ-a.

''Prognoze su da bi brzine njegovih vjetrova mogle dosezati oko 120 km/h, a Grčkoj može donijeti velike količine kiše'', pojasnio je.

Mogući i na Jadranu

Medikeni su rijetka pojava u Mediteranu, no bilo je nekih koji se pamte.

Primjerice, mediken nazvan Numa, koji je pogodio Grčku 2017., uzrokovao je velike poplave i odnio 20-ak života.

Ciklona Faust, koja je imala neka obilježja medikena, pogodila je 4. prosinca 2008. godine južnu Dalmaciju, a jedan je zaprijetio Jadranu i 2015.

Klimatolozi smatraju da bi se njihov broj mogao povećati s klimatskim promjenama.