Vijeće Filozofskog fakulteta: Zbog ovih 6 laži i 9 "postignuća" dekan Previšić mora prihvatiti svoju ostavku

Vijeće Filozofskog fakulteta: Zbog ovih 6 laži i 9 "postignuća" dekan Previšić mora prihvatiti svoju ostavku

Ilustracija: Index (FaH)

INICIJATIVA članova/zamjenika Vijeća Filozofskog fakulteta odgovorila je danas na dopis dekana Filozofskog fakulteta Vlatka Previšića te upozorili na pogreške dekana koje su ga na kraju i doveli korak do ostavke.

Podsjetimo, dekan koji je uveo opsadno stanje na Fakultetu, doveo zaštitare te studentske udruge izbacio iz svojih prostorija, objasnio je u posebnom dopisu zaposlenicima Fakulteta kako tijela te Institucije nisu imale pravo kada su ga htjeli smijeniti. Inače, dekan je još od prošlog tjedan nedostupan javnosti, a ne želi ni odgovarati na pitanja novinara.

Dopis Inicijative članova/zamjenika Vijeća Filozofskog fakulteta objavljujemo u cijelosti.

Nakon što nam je u četvrtak 16. rujna 2016. dekan Filozofskog fakulteta prof. Previšić uputio dopise sa svojim obraćanjem, očitovanjem i popisom postignuća, željeli bismo ukratko reagirati na barem neke od netočnih navoda te popis postignuća nadopuniti nekima koja mi smatramo važnima.

1) Netočno je da se na lipanjskoj sjednici Vijeća „u sadržajnoj diskusiji pokazala neutemeljenost svih točaka optužbe i neodrživost zahtjeva za pokretanje postupka razrješenja dekana“, što je vidljivo iz zapisnika sjednice, kao i iz rezultata izjašnjavanja u kojem je ZA pokretanje postupka glasalo 46 članova, PROTIV 34, dok su 3 listića bila NEVAŽEĆA.

2) Netočno je da je na sjednici Vijeća 14. srpnja „nekolicina nezadovoljnih kolega“ organizirala nastavak sjednice. Nastavak sjednice nije „organiziran“ nego se dogodio nakon što je dekan, usprkos odredbama Statuta Sveučilišta i Statuta našeg Fakulteta, odbio vođenje točke o svom razrješenju prepustiti nekom od članova Vijeća te je zajedno s troje prodekana i manjim dijelom članova Vijeća napustio sjednicu. U dvorani D-7 u kojoj se sjednica održavala ostala su 53 člana Vijeća (natpolovična većina potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka je 45), koji su nastavili raspravu kako bi pokušali pronaći rješenje za situaciju koju je dekan izazvao opstrukcijom Statutom predviđene procedure. Budući da Statut propisuje da u odsutnosti dekana sjednicu može voditi jedan od prodekana, sjednicu je nastavila voditi prodekanica za znanost prof. dr. sc. Branka Galić. Prof. dr. sc. Nadežda Čačinović nije, kako se netočno navodi, predsjedavala sjednicom, već su je, kao najstarijeg člana Vijeća, ostali članovi Vijeća imenovali za vođenje postupka razrješenja dekana, prema uzoru na članak 16. Statuta Sveučilišta koji se odnosi na razrješenje rektora. Stoga ne stoji da su one „uzurpirale ovlasti koje zakonita procedura ne dopušta“.

3) Očitovanje koje je dekan, „poštujući zakonski rok“, urudžbirao 12. kolovoza, za vrijeme trajanja kolektivnoga godišnjeg odmora, članovima Vijeća postalo je dostupno tek 16. rujna, kada je objavljeno na internetskim stranicama Fakulteta.

4) U svojem očitovanju dekan tvrdi „da poštuje i provodi odluke Fakultetskoga vijeća“, odnosno da je prof. dr. Galić ostala prodekanica čiji rad on ne opstruira. Međutim, u istoj točki navodi da „ona ne obavlja poslove iz područja znanosti i međunarodne suradnje“ te da „bi bilo štetno za fakultet da su joj ostali povjereni poslovi za koje je bila zadužena“. Pitamo se što je opstrukcija ako ovo nije i znači li navedeno da se odluka Vijeća uistinu poštuje?

5) Oštro osuđujemo ponovno iznošenje niza neargumentiranih optužbi i uvreda na račun prodekanice Galić i njezina rada. Neobično je da su se „nemogućnost suradnje“ i „nepovjerenje“ javili netom nakon prodekaničina istupa na studentskoj tribini protiv dvopredmetnih studija s KBF-om, dok prije toga nije bilo primjedbi na njezin rad. Nadalje, netočno je da je prodekanica Galić „pokrenula istupanje preko medija“, već je to učinio upravo dekan svojim intervjuom 4. travnja 2016. u Jutarnjem listu. Također je netočno da Hrvatska odvjetnička komora nije reagirala na izbacivanje odvjetnice prodekanice Galić sa sjednice Fakultetskog vijeća. Hrvatska odvjetnička komora je 6. svibnja 2016. dekanu uputila Očitovanje u kojem, između ostalog stoji „onemogućeno je odvjetnici Lini Budak da obavlja odvjetničku službu, što je u suprotnosti s odredbom čl. 27 Ustava RH kojom je propisano da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome osigurava pravnu pomoć u skladu sa zakonom. Također, povrijeđen je čl. 3 Ustava koji govori o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka RH te odredba čl. 29 Ustava koja određuje da svatko [...] ima pravo na branitelja. Takvo ponašanje suprotno je i odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to čl. 6. točka 1, tj. pravu na pošteno suđenje, te odredbi čl. 13 toč. 1 [...] da svatko […] ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom.“

6) Dekan kaže da seksističkih izjava nije bilo niti je bilo takve namjere. O namjerama ne možemo suditi, no seksističkih ispada je bilo. Kako drugačije nazvati obraćanje kolegici na Vijeću sa „ženska glavo“ ili primjedbu upućenu kolegici koja se vratila s porodiljnog da „ne zna jer je bila na porodiljnom“, o čemu mogu svjedočiti svi prisutni članovi Vijeća.

Što se tiče „postignuća“ u mandatu dekana prof. dr. sc. Vlatka Previšića, dopunjujemo popis sljedećim:

1) Točno je da je realizirano 37 docentskih mjesta, no njihova je raspodjela po odsjecima bila posve netransparentna. Od samog početka mandata dekana Previšića članovi Vijeća su zahtijevali, u više navrata, da se provede rasprava i donesu kriteriji po kojima će se raspoređivati radna mjesta za docente (kako je to bilo za mandata dekana Jurkovića). No unatoč opetovanim obećanjima točka o ustroju i raspodjeli radnih mjesta nikada nije stavljena na dnevni red.

2) Nacrt Strategije Filozofskog fakulteta poslan je mailom zaposlenicima Fakulteta tek prije nekoliko dana, iako članovi Vijeća već mjesecima traže raspravu ne samo o ovoj općoj razvojnoj strategiji već i o Strategiji znanosti koju smo također dužni donijeti, a na kojoj se, koliko nam je poznato, još nije ni počelo raditi. Jednako tako dekan nije uvažio prijedloge da se na Vijeću organizira rasprava o drugim važnim pitanjima poput kurikularne reforme, pravilnika o napredovanju, kvaliteti studija i sl., već se Vijeće mjesecima iscrpljivalo nametnutom raspravom o ugovorima s KBF-om.

3) U pogledu važnog pitanja kurikularne reforme dekan ne samo što nije organizirao obećanu raspravu, nego je zanemario izjavu koju je Vijeće sastavilo i usvojilo na sjednici 25. svibnja 2016., iako se obvezao da će je objaviti neposredno po završetku sjednice. I ovaj primjer pokazuje koliko dekan poštuje odluke Fakultetskog vijeća.

4) Članak 122. Statuta Sveučilišta u Zagrebu glasi:

(1) Odluka o izmjeni i dopuni Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: 012-03/15-02/7, Urbroj: 380-020/173-15-1 od 10. studenoga 2015. stupila je na snagu 15 dana od objave na mrežnim stranicama, odnosno 26. studenoga 2015.

(2) Opći pravni akti Sveučilišta te statuti i opći akti sastavnica uskladit će se s odredbama ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Ne samo da Statut Filozofskog fakulteta nije usklađen sa Statutom Sveučilišta, za što je rok propisan u čl. 122 Statuta Sveučilišta istekao još u svibnju, nego članovi Vijeća nikada nisu bili ni upoznati s potrebom izmjena Statuta Filozofskoga fakulteta, iako je prema čl. 25 tog Statuta upravo Fakultetsko vijeće tijelo koje ga donosi.

5) Prodekanica za nastavu, prof. dr. sc. Vlasta Erdeljac razriješena je 25. travnja te do danas nitko drugi nije imenovan na ovu dužnost. Prodekanici Galić dekan ne dopušta obavljanje poslova iz njezina resora jer „nije zadovoljan njezinim radom kako ga je do sada obnašala“, ignorirajući tako odluku Vijeća i njezin stvarni smisao. I u svom očitovanju dekan iskrivljuje i banalizira odluku Vijeća konstatirajući da prof. dr. sc. Branka Galić „po odluci većine članova Vijeća za tu funkciju prima naknadu i koristi se drugim beneficijama“.

Za situaciju u kojoj Fakultet de facto nema dva prodekana, dekan tvrdi da ona nema nikakvih nepovoljnih posljedica po funkcioniranje fakulteta. Ako se uistinu „unutarnjom preraspodjelom i zalaganjem članova Uprave poslovi sada obavljaju nesmetano, uredno i bolje nego prije“, nameće se pitanje: zašto je onda uopće predviđeno da Fakultet ima pet prodekana kada može „bolje nego prije“ funkcionirati sa samo tri?

6) Senat Sveučilišta u Zagrebu je 13. rujna 2016. donio odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, koja je zajedno s dekanovim očitovanjima objavljena na fakultetskim stranicama 16. rujna. No dekan nas je propustio obavijestiti da su prema čl. 3 Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama „čelnici visokih učilišta dužni organizirati zakonitost rada studentskog zbora“, a prema čl. 18 istog zakona „za kršenje odredbi ovog Zakona čelnik visokog učilišta podliježe stegovnoj odgovornosti“. Budući da su predstavnici studenata u Fakultetskom vijeću izabrani još u ožujku 2015. godine, dekan Previšić već godinu i pol krši ovaj zakon, a posljedica toga je da je dovedena u pitanje zakonitost svih odluka koje je Vijeće donijelo u tom razdoblju, npr. prihvaćanje Izvještaja o radu dekana i uprave na 1. redovnoj sjednici Fakultetskoga vijeća održanoj 29. listopada 2015.; prihvaćanje Godišnjeg financijskog izvještaja za 2015. na 5. redovnoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 18. veljače 2016.; prihvaćanje Financijskog plana i Plana nabave za 2016. na 6. redovnoj sjednici Fakultetskoga vijeća održanoj 17. ožujka 2016. Već ovih nekoliko primjera pokazuje koliko su dalekosežne posljedice odluke Senata, jer je njome dovedena u pitanje legalnost cjelokupnog poslovanja Fakulteta.

7) Na sjednici Vijeća Učiteljskoga fakulteta održanoj krajem kolovoza rečeno je kako im je stigla suglasnost dekana Previšića za prijelaz jednog našeg profesora u trajnom zvanju, pri čemu na Učiteljski fakultet dolaze i „njegovi“ koeficijenti (natječaj je u tijeku). Riječ je o profesoru kojem nije produžen radni odnos nakon napunjenih 65 godina života, a on produžetak želi realizirati na drugom fakultetu. Prijelaz profesora na drugi fakultet nije upitan, ali navodna suglasnost kojom se poklanjaju koeficijenti vrlo je štetna za naš fakultet. S ovim se koeficijentima čak 12 viših asistenata može zaposliti na docentska mjesta ili se mogu provesti odgovarajuća napredovanja. Budući da Fakultetsko vijeće nikada nije obaviješteno o ovoj pravno i etički upitnoj odluci, Odsjek za psihologiju zatražio je da se situacija razjasni kroz točku dnevnog reda na rujanskoj sjednici Vijeća, ali dekan točku nije uvrstio u dnevni red najavljene sjednice.

8) Jedna od važnih preporuka reakreditacijskog povjerenstva (rok za ispunjavanje zahtjeva istječe početkom 2018. godine) bila je regulirati nekoliko studija na Filozofskom fakultetu koji su zbog različitih nepravilnosti u organizaciji i izvođenju dobili pismo očekivanja, a jedan od njih je studij antropologije. Ravnopravni partner u izvođenju i osmišljavanju ovoga studija, Institut za antropologiju, 16. rujna 2016. raskinuo je ugovor s Filozofskim fakultetom. Na taj se čin znanstveno Vijeće Instituta odlučilo nakon što je prijeko potrebna reorganizacija studija provedena „jednostrano“ od strane Filozofskog fakulteta, i to, kako navode zaposlenici Instituta u svom dopisu „suprotno načelnim dogovorima i sporazumu o zajedničkom provođenju studija, bez prethodne obavijesti“ čime je „studijski program neadekvatno i nekompetentno promijenjen.“ Bez sudjelovanja Instituta postojeći studij antropologije ne može se odvijati. Pitanje bez presedana jest: što sa svim postojećim i novoupisanim studentima antropologije na tri preddiplomske i dvije diplomske godine studija?

9) Naposljetku, ističemo još četiri recentna „postignuća“ dekana Previšića: čišćenje pročelja zgrade, ponovno osvajanje prostorije koja je još davnih 90-ih pala u ruke studentima, povećanu medijsku vidljivost Fakulteta i dosad nikad viđeno osiguranje zgrade.


 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara