IMUNOLOG iz Rijeke gostovao je jutros u programu HRT-a.

"Teško je naći lijek za virus, pogotovo univerzalni lijek. Još uvijek nema ni na pomolu lijeka protiv koronavirusa koji bi mogao konkurirati korisnom učinku koje bi trebalo postići cjepivo. Cjepivo nema alternative i zato je šteta što se događa oko dostave cjepiva", odgovorio je Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na pitanje kako stojimo s otkrivanjem lijeka protiv covida-19.

"Virusi stalno mutiraju, mutacije se mogu brže širiti i biti opasnije i one imaju za cilj imunološki nadzor, što dodatno osiromaši imuni odgovor. To je glavna osobina koronavirusa, da se igraju s našim imunološkim sustavom, i nakon što prebolimo ili dođemo u kontakt s virusom i razvijemo imuni odgovor, to zapravo rezultira slabašnim imunim odgovorom koji ne sprječava da virus ponovno dođe za 6 mjeseci", objasnio je Jonjić.

O proizvodnji lijeka

Govorio je i o proizvodnji lijeka.

"Kad govorimo o lijeku, na tome se puno radi, stotine, a možda i tisuće, grupa znanstvenika u svijetu i tvrtki koje to razvijaju. Cilj je stvoriti univerzalni lijek protiv svih koronavirusa koji bi ciljao neko važno mjesto u reprodukcijskom ciklusu virusa od njegovog ulaza u stanicu, da se onemogući šiljak kojim se veže za receptore na našim stanicama", kaže.

Dodao je i da se pokušava djelovati i na dijeljenje odnosno replikaciju virusnog genoma, zatim neke enzime koji su važni za cijepanje virusnog poliproteina.

"Lijekovima na kojima se sada puno radi je cilj stvoriti nekakvu molekulu koja će interferirati jednom komponentom u složenom ciklusu replikacije virusa. Ako to blokiramo, onda smo zaustavili ne samo ovaj koronavirus nego vjerojatno i sve koronaviruse", dodaje.

Spomenuo je i klorokin i remdesivir i rekao da su to sve antivirusne tvari koje su testirane protiv raznih virusnih bolesti.

"Međutim pokazalo se da nijedan od njih nije efikasan do te mjere da bi jamčio kliničku upotrebu. Rad na razvoju protuvirusnih lijekova je u tijeku. To je veliki zalogaj, užasno teško istraživanje, vrlo složeno, napose kad dođe do kliničkih studija. Moramo imati strpljenja, iako nemamo vremena. Postoji desetak ciljeva od ulaska virusa u stanicu do samog izlaska na koje se cilja pomoću raznih pristupa. To nije bez nade, recimo pogledajmo HIV koji izaziva AIDS, bio je nerješiv problem, a sad je kroz postojeću terapiju stvar puno bolja, kao i kod hepatitisa C", objasnio je.

Kaže da nema na vidiku pravog lijeka

Ipak, kaže da pravog lijeka još nema na vidiku te da virus ima dva ključna enzima.

"To su dvije proteaze i one su također cilj pristupa u traženju lijeka. Ako ih blokiramo, također će se blokirati replikacija virusa. No zasad nema na vidiku jasnog, specifičnog lijeka koji bi bio usmjeren na Sars-CoV-2. Ako se nađe, onda bi to bila velika stvar, možda veća od cjepiva, jer bi on onda vjerojatno ciljao sve koronaviruse koji ugrožavaju ljude, a njih je sedam i većina izaziva laganu prehladu", smatra Jonjić.

Na pitanje o epidemiološkim mjerama na sprovodu zagrebačkog gradonačelnika i okupljanju građana na njemu, rekao je da to nerado komentira.

"Manje više što znanstvenici misle o tim stvarima je poznato. Nadam se da to neće izazvati veće širenje virusa. Vremena su teška, situacije su kompleksne, ljude je teško držati pod kontrolom. Vrlo je teško donositi odluke u ovakvim situacijama, ali se ne bih upuštao u političke ocjene", rekao je Jonjić.