GRUPA od nešto više od tristo ljudi u crnim odijelima i leptir-mašnama prekrivenih plaštevima te nekoliko žena ogrnutih istim pokrivalima bordo boje jučer se prošetala centrom grada do Markovog trga gdje su se postrojili izazivajući znatiželjne poglede prolaznika.

Riječ je o vitezovima Reda sv. Jurja kuće Habsburg-Lothringen koji su tako obilježili jedan od dva njima najvažnija dana - Ordenstag, odnosno Dan Europskoga Reda sv. Jurja. Prvi je to put da se ovaj dan obilježio u Hrvatskoj. Ipak, nije to prvi put da se vitezovi okupljaju u našoj zemlji. Obilježavanje drugog značajnog datuma - Ordenskonvent Reda ili Konventa reda - 2012. godine proslavljeno je u Varaždinu.

Ovogodišnja proslava nastavila se nakon postrojavanja na Markovom trgu. Viteško društvo otišlo je potom na  svetu misu te investituru novih počasnih i redovitih članova, koje se održalo u akademskoj crkvi svete Katarine Aleksandrijske. Uslijedili su ručak u kavani Johann Franck, koncert za građane i potom sastanak vitezova tijekom kojeg se govorilo o značaju Hrvatske za Mitteleuropu, što je jedno od centralnih preokupacija Reda. A za kraj održana je gala večera u hotelu Westin. Posebnost zagrebačkoga Ordenstaga bila je i u tome što su druženju vitezova nazočili i nadvojvode Karl i Georg von Habsburg-Lothringen, odnosno Veliki meštar i njegov zamjenik, za koje je iznimno rijetko da se zajedno pojave na nekom događaju. Događaju su prisustvovali i Goran Granić kao predstavnik Ureda predsjednice te Pavle Kalinić u ime gradonačelnika Zagreba.

''Svugdje smo dočekani s najvećom mogućom pažnjom'', rekao je novinar Romano Bolković, koji unutar Reda obnaša funkciju Komtura za Komturaj Hrvatska Zagreb, što je titula za glavnog gospodara u hijerarhiji zagrebačke organizacije. Naime, red u zemljama Srednje Europe djeluje organiziran u Komturaje na čijim su čelima Komturi.

Bolković je dodao kako su tijekom šetnje izazvali iznenađenje među građanima koji nisu navikli na ovakve manifestacije.

''Jako gospodski, jako fino, decentno''

''Sve je to izgledalo jako gospodski, jako fino, decentno, a opet ne nametljivo, ne snobovski'', rekao je Bolković koji je bio jedan od organizatora ove više mjeseci pripremane manifestacije. Vitezovi su došli iz desetak različitih zemalja, a riječ je o uglednim ljudima iz vlasti i različitih profesija.

Red Svetog Jurja kuće Habsburg-Lothringen broji preko 660 članova

Romano Bolković ispričao je za Index kako je samom događaju nazočilo preko 300 vitezova te 50 postulanta, tj. onih koji još čekaju da ih se proglasi vitezovima. Sam red danas broji preko 660 članova, i to ne samo iz tzv. Krunskih zemalja, odnosno zemalja bivšeg Habsburškog carstva. Postoje članovi i u SAD-u i Južnoafričkoj Republici, kako je za Index ispričao Bolković.

Dinastijski red koji je zabranjen tijekom razdoblja nacizma

Viteški Red sv. Jurja natpolitički je red, konzervativan po svojoj prirodi. To je starodrevni red čiji počeci sežu u 13. stoljeće, a zabranjen je u vrijeme nacizma. Obnovio ga je prije desetak godina Otto von Habsburg, otac današnjeg Velikog meštra reda Karla von Habsburg-Lothringena, ujedno i glave obitelji Habsburg. Habsburg-Lothringen ujedno je i poglavar nekih drugih redova poput Reda zlatnog runa. Prema svojim obilježjima ovaj red je elitaran, protivi se jednakosti te nastoji sačuvati europsku tradiciju i baštinu, posebice srednjoeuropsku.

Inače, redovi mogu biti crkveni, poput Suverenog Malteškog reda, ili dinastijski. Red Svetog Jurja pripada dinastijskom redu od kojih je u Engleskoj najprestižniji Red podvezica, a u Europi Red zlatnih runa. 

U Hrvatskoj postoje dva Komturaja sa 40 članova

Uz Karla von Habsburg-Lothringena u vrhu reda nalazi se njegov mlađi brat Georg kao zamjenik te prokuratori - baroni Vinzenz von Stimpfl-Abele i Norbert Van Handel.

U Hrvatskoj pak postoje dva Komturaja. Jedan je u Zagrebu, drugi u Osijeku. Na čelu potonjeg, koji ima desetak vitezova, nalazi se grof poduzetnik i pravnik Mario Festedich, pripadnik obitelji starog plemstva. A zagrebački vodi, kako smo već rekli, Romano Bolković. Ovaj Komturaj ima pak trideset vitezova. Negdje u veljači planira se i osnivanje Komturaja u Istri, a potom i u Splitu, najavio je Bolković. 

Proces unovačenja je rigorozan

No proces unovačenja je prilično rigorozan.

''Red je militaran i on ima jasnu strukturu'', kaže Bolković te objašnjava proceduru primanja u Red viteza.

Prvo je potrebno da se netko predloži za člana, potom se o tom kandidatu razgovara i razmatra njegov CV. Nakon toga braća na čelu Reda obavljaju razgovor s potencijalnim kandidatom i o tome izvještavaju ostatak Komturaja. Ako se Komturaj složi, onda kandidat može početi dolaziti na sastanke. Potom se o kandidatu glasa na razini Komturaja gdje se kandidirao. Ako se cijeli Komturaj složi da postane vitez, onda slijedi nominacija. I tada svi Komturi Reda balotiraju, odnosno ponovno odlučuju o kandidatu. Ako je primljen, postaje postulant. Punopravni vitez postaje u trenutku kad ga Veliki majstor učlani u Red kao viteza. Taj postupak primanja traje od pola godine do godinu dana.

Žene ne mogu postati vitezovi, nego dame

Uz Bolkovića, hrvatski članovi reda su i arhitekt Otto Barić, menadžer Sandro Caričević ili forenzičar za cyber-kriminal Nikola Protrka, a izvan naše države članovi su i bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek te bivši makedonski predsjednik Đorge Ivanov.

Ipak, žene ne mogu postati vitezovi, nego dame. 

''Dame nisu izravno članice reda, nego su one pri redu'', objasnio nam je Bolković. U Hrvatskoj trenutno ima pet do sedam dama.

Sam proces pristupanja odvija se najčešće putem poziva, iako ima i situacija kad se ljudi raspituju kako bi mogli postati članovi.

''Mi smo u poziciji da biramo'', kaže Bolković dodajući kako je stoga češće da se ljudi učlanjuju po pozivu koji im Red upućuje. Članovi su, kako dodaje Bolković, uspješni ljudi, realizirani u svojim karijerama, koji nešto znače u zajednicama odakle dolaze. 

Mjesečni sastanci, godišnje članarine

Na razini nacionalnih Komturaja vitezovi se sastaju mjesečno. A postoje i međudržavni susreti - večere, predavanja i slično. Redovi vitezova također komuniciraju i među sobom, objašnjava Bolković koji je vitez već nekoliko godina.

''Nama često u posjet dolaze izaslanstva Reda Svetoga groba'', kaže Bolković dodajući kako postoji međusobna suradnja te da neki članovi istovremeno pripadaju i drugim redovima.

Biti vitez u ovom redu, osim prisustvovanju sastancima, članove obavezuje i na godišnje članarine. Bolković kaže da je nepristojno odgovoriti kolika je, ali dodaje:

''Kako sam i rotarijanac, reći ću vam da nije ni približno velika kao u Klubu Rotary'', rekao je Bolković.

Konzervativna orijentacija, karitativan rad

Ovaj Red ističe se po svojoj konzervativnoj orijentaciji i njegovanju ideje Srednje Europe. Ta mitteleuropska orijentacija nastoji stvarati novo duhovno, kulturno i intelektualno ozračje.

Što se tiče samog Reda i svrhe njegovog postojanja, Bolković kaže kako ima nekoliko funkcija. Jedna od najvažnijih je ona karitativna poput donacija bolnicama. Potom slijedi zaštita kulturnih objekata i baštine.

''Na primjer, red je nabavio oltarnu ploču koja je nestala za vrijeme rušenja Vukovara'', kaže Bolković. U Hrvatskoj, Red još pomaže i u akcijama razminiravanja.

Na pitanje zbog čega netko u današnje vrijeme želi postati vitez ovog ili nekog drugog reda, Bolković odgovara u svoje ime:  

''To je vrlo velika počast.''