PRAVO glasa na općim izborima u Bosni i Hercegovini 4. listopada imat će nešto više od 3,4 milijuna registriranih birača, objavilo je danas Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP). Birački popis zaključen je prema stanju od 20. kolovoza, a na njemu su osobe koje su tada imale važeću osobnu iskaznicu. Na temelju tog dokumenta građani se automatski upisuju u birački popis.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH je imala nešto više od 3,5 milijuna stanovnika. Novog popisa od tada nije bilo jer nije postignuta politička suglasnost o njegovu provođenju. Demografi upozoravaju da su zemlju u međuvremenu napustile tisuće ljudi pa se ne zna koliko stanovnika danas stvarno živi u BiH, kao ni koliko ih se odselilo u inozemstvo.

Procjenjuje se da BiH godišnje gubi najmanje 25 tisuća stanovnika. Taj je podatak naveden u dokumentu "Okvir suradnje za održivi razvoj između BiH i UN-a za razdoblje 2026.-2030.", koji je predstavljen u srpnju ove godine.

O čemu se odlučuje?

Građani BiH s pravom glasa 4. listopada izravno će birati novi sastav tročlanog Predsjedništva BiH te zastupnike u Zastupničkom domu državnog parlamenta i entitetskim parlamentima - Zastupničkom domu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Izravno će birati i predsjednika Republike Srpske te zastupnike u skupštinama deset županija Federacije BiH. Najvažnija novost na ovogodišnjim izborima je uvođenje novih tehnologija koje bi trebale povećati regularnost glasanja i utvrđivanja izbornih rezultata.

Birači će prvi put biti elektronički identificirani otiskom prsta, a glasačke listiće skenirat će nakon glasanja. To bi trebalo omogućiti bržu objavu rezultata, ali i dodatnu kontrolu jer će se listići, kao i dosad, brojati i ručno.

Prijepori oko uvođenja novih tehnologija

Dio političkih stranaka i njihovih čelnika protivi se uvođenju novih tehnologija. Tvrde da će one usporiti glasanje i omogućiti manipulacije. Najglasniji su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i čelnik te stranke Milorad Dodik.

SIP BiH je zbog toga na današnjoj sjednici kaznio SNSD s dvije i pol tisuće eura, a Dodiku naložio da ukloni objavu kojom unaprijed dovodi u pitanje regularnost predstojećih izbora. Zbog sličnih izjava pokrenut je i postupak utvrđivanja odgovornosti državnog ministra vanjske trgovine Staše Košarca i zamjenika predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH Nikole Špirića. Obojicu je na te dužnosti postavio Dodik.