Više od 44 tisuće posjetitelja odgovorilo na pitanje "Treba li vjeronauk biti u javnim školama?"

Više od 44 tisuće posjetitelja odgovorilo na pitanje "Treba li vjeronauk biti u javnim školama?"

Foto: Index

NAKON što smo jučer objavili fotografiju učenika drugog razreda osnovne škole koji, sjedeći na stepenicama, čeka da završi sat vjeronauka, objavili smo i anketu s pitanjem: "Treba li vjeronauk biti u javnim školama?"

U anketi su u tek nešto više od 12 sati, točnije do 9 sati jutros, sudjelovale preko 44 tisuće naših posjetitelja, a njih 86 posto smatra da vjeronauku nije mjesto u javnim školama.



Podsjetimo, prije oko mjesec dana objavili smo i audio snimku vjeroučitelja koji je učenicima osmog razreda na satu vjeronauka govorio, između ostalog, da Mesića i Pusićku treba strijeljati i baciti u septičku jamu. Vjeroučitelj  Bagarić svojim učenicima koje bi trebao podučavati katoličkoj katehezi, ljubavi i praštanju, pričao je i čije glave na kolac nabijati, a usput im je hvalio i ratnog zločinca, srpskog generala Ratka Mladića.

Ta audio snimka kao i fotografija koju smo jučer objavili najbolji su dokaz da je vjeronauku mjesto u crkvi, a ne u školi.

Problematika vjeronauka u javnim školama već godinama za sobom vuče niz problema, s kojima se nijedna vlast dosad nije usudila suočiti.

Vjeronauk je glavni razlog diskriminacije među učenicima i povlašten u odnosu na druge izborne predmete

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema UNICEF-ovom istraživanju o stavovima djece i mladih iz 2009. godine, vjeronauk u školama je glavni razlog diskriminacije među učenicima.

"Djeca se najčešće osjećaju diskriminirana zbog loših odnosa s drugom djecom ili kada im se druga djeca rugaju i ne žele se s njima igrati. Između ponuđenih osjetljivih skupina djece (mladi koji žive u domu ili udomiteljskoj obitelji, mladi koji žive u jednoroditeljskim obiteljima itd.), djeca ocjenjuju da se djeca najlošije ponašaju prema onoj djeci koja ne idu na vjeronauk", navodi se u tom istraživanju.

U čl. 1 st. 4. Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama stoji: "Nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi se pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati."

To vjeronauk stavlja u povlašten položaj unutar školskog rasporeda sati jer ostali izborni predmeti tipa informatike, dodatnog stranog jezika itd. imaju termine van redovne nastave i to termine koji se nekad i preklapaju. U srednjim školama, zbog postojanja prave alternative vjeronauku (etika), drastično opada broj mladih na katoličkom vjeronauku.

Vjeronauk je samo teoretski izborni predmet

Izborni predmet znači da postoji termin u rasporedu kad npr. jedna grupa učenika ide na njemački, a druga na engleski, ili jedna na vjeronauk, a druga na etiku (kao što je u srednjim školama). Sama riječ "izborni" u sebi sadrži izbor. Djeca koja sjede po hodnicima dok su ostala djeca na vjeronauku to ne biraju niti to za njih rade njihovi roditelji. Na to su djeca prisiljena ako ne žele upisati vjeronauk i to se zove segregacija.

Djeca koja ne idu na vjeronauk u osnovnoj školi zakinuta su za jednu, budimo iskreni, sigurnu peticu, i to ih stavlja u neravnopravan položaj prilikom upisa u srednju školu u odnosu na svoje vršnjake koji su išli na vjeronauk te imaju peticu više u prosjeku ocjena. Ocjenjivanje vjeronauka tako vodi diskriminaciji po vjerskoj osnovi, koja je u Hrvatskoj zabranjena Ustavom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara