"Visoke cijene nisu političko nego artimetičko pitanje"

SDP-ov SABORSKI ZASTUPNIK Ljubo Jurčić je u večerašnjoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekao kako rast cijena nije "političko nego aritmetičko pitanje".

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska se mora suočiti s globalnim trendovima, ali i s činjenicom da će visok rast cijena goriva i hrane nejednako pogoditi različite slojeve. Tako će siromašniji dio Hrvatske trpiti daleko veću inflaciju, s obzirom na veći udio hrane i goriva u kućnim budžetima.

Za Jurčića bi taj problem mogao biti riješen ako bi se povećale plaće. Daleko veću opasnost od inflacije vidi ako ona počne djelovati na troškove proizvodnje i tako započne inflacijsku spiralu.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec je, pak, rekao da Hrvatska ne može ništa učiniti po pitanju svjetskih trendova. Međutim, najavio je kako će se u rujnu raspravljati o novoj energetskoj strategiji. Također je dao naslutiti daleko blagonakloniji stav prema Družbi Adria, a kao argument naveo razvoj tehnologije koji otklanja sporni problem balastnih voda, kao i ugovor Hrvatske s Gazpromom o opskrbi plinom koji istječe 2010. godina, a kojeg valja obnoviti.

Vjeran Piršić iz Eko udruge Kvarner je, pak, rekao da se njegova udruga i dalje protivi Družbi Adria, te da je sve što je o tom projektu rečeno prije nekoliko godina stoji i danas.

"Za rast cijena nafte su odgovorne državne subvencije u Trećem svijetu"

Naftni analitičar Jasminko Umičević je, pak, rekao da je rast cijena nafte - koji je ove večeri ponovno dosegao razinu od 137 dolara - posljedica činjenice da se potrošnja nafte u zemljama Trećeg svijeta subvencionira od strane države. Takve cijene su nerealne i potječu pretjeranu potrošnju, a s njom i nagli porast ponude kojeg svjetska naftna industrija ne može pratiti, te zbog toga cijena nafte stalno raste.

Zapadne zemlje su, pak, daleko racionalnije po tom pitanju i kod njih se - prije svega zbog toga što gorivo plaćaju po realnijim cijenama - bilježi pad potrošnje.

Umičević, međutim, tvrdi da je u Hrvatskoj situacija "ozbiljna na n-tu", te da se neće riješiti vatrogasnim mjerama. Hrvatskoj u energetskoj krizi može pomoći činjenica da, usprkos zastarjelosti, još uvijek kvalitetnu naftnu industriju.

Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić, pak, smatra kako je glavni problem hrvatskog gospodarstva taj što nije poticana njegova modernizacija, a za što odgovornost snose državne subvencije. Nastojanje da se efekti inflacije pokušaju ublažiti socijalnim mjerama odnosno subvencijama bi mogle predstavljati veliku opasnost, s obzirom da bi porast plaća doveo do novog inflatornog pritiska.

Po Stojiću bi inflacija ove godine mogla iznositi oko 6 %, ali postoje objektivni rizici da ona bude još viša. Jedan od razloga za više cijene bi mogla biti liberalizacija cijena koju nalaže proces pristupa Hrvatske EU.

R.R.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara