PRIČA o gubitaškom Uljaniku svakim danom postaje sve gora. Kako smo danas doznali, vlada je Splitskoj banci zbog propalog brodogradilišta isplatila 48 milijuna eura. A to bi mogao biti tek početak.

Splitska banka od države je zbog Uljanika naplatila 48 milijuna eura. A to je možda tek početak

Naime, Splitska banka, koja je dio OTP banke, aktivirala je državno jamstvo. Što to znači? Najjednostavnije rečeno, Uljanik nije imao novca na računu kad je Splitska banka to zatražila. Onda je aktivirano jamstvo i banka se naplatila od države.

Jasno, Splitska banka nije jedina koja je dala novac Uljaniku i koja ga može naplatiti od države. 

Na Uljanik država je već, prije aktualne krize, potrošila najmanje 4,4 milijarde kuna. Novac je to koji je država ulupala u razdoblju od 1992. do 2015. godine pod izgovorom restrukturiranja i sanacije, kako je svojevremeno bio izračunao Institut za javne financije.

Država i prije ovoga na Uljanik spiskala 4,4 milijarde kuna. Sad joj prijeti da banke naplate pet milijardi kuna jamstava

Država je ukupno na brodogradnju ulupala oko 30 milijardi kuna. Drugim riječima, ako nas ima četiri milijuna, svaki građanin ove zemlje dao je oko 1000 eura za spašavanje brodogradilišta. Četveročlana obitelj - četiri tisuće eura. Rezultate znamo.

Zadnje jamstvo Uljaniku je u siječnju dala Plenkovićeva vlada. Iznosi 96 milijuna eura. Sve skupa, prije aktiviranja jamstva Splitske banke, postoji oko 660 milijuna eura jamstava, ili gotovo pet milijardi kuna koje banke mogu naplatiti od države. Pet milijardi kuna. Ne treba ni govoriti kakvom su nas riziku izložile i ova vlada i vlade prije nje. 

Kad već vlada nije u stanju, Europska unija je odlučila zaustaviti sumanuto bacanje našeg novca

U proteklih desetak dana radnicima Uljanika vlada je isplatila dvije plaće, za srpanj i za kolovoz. U usporedbi s novcem koji vladi prijeti naplatom jamstava, novac za plaće možda nije toliko velik, ali je potpuno jasno da vlada baca novac građana bez ikakve ideje i plana, samo kako bi si osigurala prividan socijalni mir. 

No i tome je, prema svemu sudeći, došao kraj. 

Osim što je priznao da se Splitska banka već naplatila od države, ministar gospodarstva Darko Horvat danas je otkrio i da se Europska unija otvoreno suprotstavila sumanutom trošenju novca na propalo brodogradilište.

Više nema isplaćivanja plaća radnicima Uljanika iz državnog proračuna

Na pitanje o isplati plaća za rujan radnicima Uljanika, Horvat je rekao da je daljnja isplata plaća iz državnog proračuna - nemoguća.

"Uprava je ta koja mora osigurati plaće za radnike. Iz državnog proračuna isplata plaća je u ovom trenutku nemoguća, to ne da Europska komisija, a kakvim ćemo modalitetom razmišljati i možda doći u priliku da ih isplatimo, ako ne nikakve druge onda tri minimalca, znat ćemo tijekom sljedećeg tjedna", kazao je.

No ministar je priznao i da je Europska komisija prilično negativno doživjela plan restrukturiranja Uljanika. 

EU negativno komentirao plan restrukturiranja, rekli ono što svi znamo

"Prvi komentari Europske komisije na program restrukturiranja Uljanika su stigli i u njima se dvoji o financijskoj sposobnosti strateškog partnera i upozorava na prevelik udio države", izjavio je danas Horvat.

Dakle Europska unija je morala reći hrvatskoj vladi ono što dobro zna i sama, da je Uljanik potpuno neodrživ, da je priča sa strateškim partnerom prilično neuvjerljiva i da državno oživljavanje mrtvaca ne samo da neće spasiti propalo brodogradilište nego i ugrožava državu.

Kada već to nema hrabrosti ili volje učiniti sama, čini se da će Europska unija prisiliti Hrvatsku da prestane uporno bacati naš novac. Kada bi Hrvatska postupila suprotno napucima Unije to bi se smatralo teškim prijestupom i teško je, gotovo i nemoguće, očekivati da bi se vlada upustila u nešto slično. 

Europska komisija će možda spasiti vladu od isplata plaća radnicima, ali ne i od golemih jamstava

Zapravo, čini se da će vladi kao spas doći mišljenje Europske komisije koja je odlučila da se treba zavrnuti državna pipa koja curi prema Uljaniku, ali to je samo znak da je riječ o vladi koja nema hrabrosti povući odgovoran potez. Isplata plaća posve sigurno neće spasiti posrnulo brodogradilište i nije jasno dokle bi vlada, da nema Europske unije, isplaćivala plaće radnicima koji u Uljaniku uskoro više neće imati nikakvog posla. 

Naravno, ako je Europska komisija odlučila stati na kraj sumanutom vladinom bacanju novca na propalo brodogradilište, to ni vladu, a još više porezne obveznike, neće spasiti od isplate golemih jamstava koje si banke, zbog dugogodišnje, najblaže rečeno, krajnje neodgovorne politike vladajućih, mogu naplatiti od države - dakle od svih nas.