ZASTOJ ekonomije zbog epidemije koronavirusa mnoge je ostavio bez posla. Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje preko 150 tisuća nezaposlenih, no još je veći broj onih koji se vode kao zaposleni, a zapravo su u tom statusu zbog pomoći za “očuvanje radnih mjesta” koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje nakon odluke vlade. Prema jučerašnjim podacima, takvu je pomoć zatražilo gotovo sto tisuća firmi za svojih 550 tisuća radnika.

Gotovo 10 milijardi kuna u tri mjeseca - koliko javne financije mogu izdržati takav teret?

Pomoć se sastoji od neto plaće od 4000 kuna te doprinosa u iznosu od daljnjih 1800 kuna. Kada taj ukupni iznos od 5800 kuna pomnožimo s 550 tisuća ljudi, dolazimo do brojke od 3,19 milijardi kuna ili preko 9,5 milijardi za tri mjeseca, ako mjere ne bude trebalo produljivati. Jasno je da su takvi iznosi veliki udar na javne financije te je pitanje koliko one mogu izdržati takav teret i je li bilo moguće naći bolja rješenja.

Andrej Grubišić predlagao je drugačiji model - dvomjesečni tax break za sve

Financijski stručnjak Andrej Grubišić već je ranije predlagao drugačiji model koji bi se, pojednostavljeno rečeno, sastojao od pomoći od 3250 kuna za apsolutno sve zaposlene u privatnom sektoru, koju bi dobili direktno na račun, te od oslobađanja od svih poreza za firme tijekom dva mjeseca.

"Predlagao sam dvomjesečni tax break za sve, da se na dva mjeseca privatni sektor oslobodi svih poreza. Po mojim izračunima, to bi ostavilo 20 milijardi kuna u novčanom tijeku gospodarstva, i to bez filozofiranja kome treba, a kome ne treba - jer realno, tko može procijeniti kome koliko treba. S mojim prijedlogom dozvolilo bi se privatnom sektoru da međusobnim transakcijama iskoristi taj novac na najbolji mogući način. Također, predlagao sam po 3250  kuna za svakog zaposlenog koji nije na državnoj ili javnoj plaći, a to je otprilike milijun ljudi i na rok od tri mjeseca to bi iznosilo 10 milijardi kuna. Te dvije mjere koje sam spomenuo iznosile bi 30 milijardi kuna. Naravno, jedini izvor tih sredstava jest zaduživanje, i to na domaćem tržištu. Mogu se iskoristiti likvidnost banaka koja je oko 30 milijardi kuna te dodatna sredstva koja imaju mirovinski fondovi”, kaže Grubišić i dodaje da bi i u njegovom scenariju, ali i prema procjenama vlade, zaduženje iznosilo oko 45 milijardi kuna.

Grubišić: Vladine mjere neće biti dostatne, otpis za mnoge neće imati nikakvog efekta

Grubišić smatra da vladine mjere neće biti dostatne, a problem vidi i u tome što se otpis poreza odnosi samo na firme koje imaju pad prometa veći od 50 posto, od kojih bi mnoge mogle bankrotirati, pa taj otpis zapravo neće imati nikakvog efekta. 

“Oni su firmama obećali da će im otpisati doprinose i porez na dobit, ali najveći porezi su PDV i trošarine koji neće biti otpisani, tako da je to puno manja relaksacija nego što je trebalo napraviti. I to samo za firme s padom prihoda većim od 50 posto. A ući će u probleme i oni koji imaju manji pad od 50 posto - oni nemaju pravo ni na kakav otpis, a isto se može raditi o značajnim gubicima. To će se u praksi pokazati problematičnim jer banke neće vjerovati da će se dio njihovih klijenata uspjeti izvući i neće im odobravati nove kredite. Dat će im moratorij na par mjeseci, ali njima će trebati dodatni novac koji neće moći dobiti i tako će problemi postati veći nego što bi mogli biti”, kaže Grubišić.

"Nije problem u zaduženju, ključno je da ne ponovimo istu grešku kao 2009."

Što se tiče budućnosti ekonomije, kaže da je ključno da ne ponovimo greške od prošle krize.

“Nije problem u zaduženju od 45 milijardi kuna koje će se morati napraviti. Ključno jest da ne ponovimo istu grešku kao i 2009. godine. Mi tada nismo išli u reduciranje porezne presije, nego smo radili upravo suprotno - dizali PDV prvo s 22 na 23 pa na 25 posto, uvodili famozni “harač”, dizali trošarine i na kraju završili u šestogodišnjoj recesiji”, upozorava Grubišić i kaže da će trebati ići na smanjenje državne potrošnje bez obzira na to što njeno smanjenje može kratkoročno negativno utjecati na kretanje BDP-a: “Svako rezanje državne potrošnje na kratki rok ima negativan utjecaj na BDP, ali moramo biti spremni žrtvovati BDP u ovoj godini za koji postotni bod više u minus kako bismo stvorili temelje da se realni sektor oporavi i povuče ponovno ekonomiju prema naprijed.”

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.