Foto: HAZUD

NAJAVU udruge Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD) da će u subotu, 1. srpnja, postaviti spomen ploču na rodnu kuću ustaškog zapovjednika Jure Francetića, osudili su Vlada, koja je to ocijenila kao "veličanje ustaškog zločinačkog režima" i vodstvo Grada Otočca koje poručuje da "ne želi ekstremizam" u Otočcu, a MUP je najavio da će poduzeti mjere za sprječavanje eventualnih protupravnih ponašanja.

Jorge Francetić

U međuvremenu se iz Argentine lokalnom internetskom mediju Likaonline javio Jorge Francetić, nećak Jure Francetića, koji kaže da obitelj nije upoznata s postavljanjem ploče, a da oni ovog ljeta namjeravaju staviti jednu ploču na grob njegovih roditelja, jer su partizani Francetićevo tijelo "bacili na nepoznato mjesto".

"General Francetić je ubijen bez suđenja i to je zločin protiv čovječnosti. Naša familija misli ići na sud i ako ne može u Hrvatskoj, ići ćemo na supranacionalni sud", stoji u pismu Jorge Francetića, u kojem se kaže da je Francetić bio zarobljen prilikom obaranja njegova zrakoplova 1942. godine nedaleko Slunja i da su ga partizani prilikom zarobljavanja "teško ozlijedili udarcem sjekire u glavu", od čega je umro nakon nekoliko dana.

Protivno Ustavu

Postavljanje ploče Francetiću protivno je izvorišnim osnovama Ustava, a Vlada postupa i postupat će u skladu s Ustavom i zakonima, te štititi ugled i interese Hrvatske, ističe se u Vladinu priopćenju.

MUP je pak poručio da organizator do sada nije taj događaj (javno okupljanje) prijavio nadležnoj policijskoj upravi, pa će policija sukladno zakonskim ovlastima poduzeti potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi sprječavanja eventualnih protupravnih ponašanja.

Prethodno se i predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković oštro suprotstavio postavljanju spomen ploče jednom od najpoznatijih ustaških vođa iz razdoblja Drugog svjetskog rata, istaknuvši da se radi o potpuno neprihvatljivom i nedopustivom postupku, uz poruku da se takva ploča ne smije postaviti, jer bi to bilo u suprotnosti s Ustavom.

Mir, a ne radikalizmi

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Otočca Branislav Šutić (HDZ) izjavio je Hini da Otočac gradi svoju perspektivu kao proeuropski grad. "Eventualno postavljanje ploče moglo bi opteretiti odnose u gradu, spriječiti investitore da ulažu, a nama treba mir, a ne nekakvi radikalizmi", rekao je.

Šutić također kaže da su u Otočcu zatečeni situacijom, što potvrđuje činjenica da on kao dugogodišnji javni djelatnik Otočca nije znao gdje je ta navodna rodna kuća Jure Francetića. O tome se morao raspitati, što pokazuje da u Otočcu ne djeluju nikakve ekstremne skupine.

Stjepan Kostelac, nezavisni gradonačelnik Otočca, na pitanje hoće li u subotu biti na postavljanju sporne ploče odgovorio je Hini da nije dobio nikakav poziv, da nema nikakve ovlasti s tim u vezi, te da u subotu neće biti tamo.

"Niti ćemo ići niti želimo ići, a o svemu ostalome mogu reći da je to viša politika, neka netko istraži tko s tim ima veze, nas ne zanima, ne želimo nikakve izgrede niti ekstremne odnose u Otočcu", rekao je Kostelac.

Na otkrivanje ploče pozvan državni vrh

Postavljanje ploče Francetiću kao "istaknutom ustaši-antifašisti, hrvatskom političaru i legendarnom vojskovođi iz Drugog svjetskog rata, protiv udružena talijanskog i srpskog fašizma" najavio je predsjednik HAZUD-a Dragan Hazler, te pozvao na otkrivanje ploče državni vrh, predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i premijera Andreja Plenkovića.

Na internetskoj stranici HAZUD-a piše da je ta udruga osnovana u švicarskom Baselu 1978. godine "kada je bilo vidljivo da je Ogranak Matice Hrvatske Basel osakaćen, Zaklada zaleđena i sve hrvatske djelatnosti osim Hrvatske Katoličke Misije zakočene ili zamrle".

Hazler je domaćoj javnosti poznat po zagovaranju da u Slunju bude postavljen spomenik Francetiću, osnivaču i prvom zapovjedniku Crne legije, odnosno "I. Stajaćeg djelatnog zdruga Ustaške vojnice, elitne postrojbe Nezavisne države Hrvatske", jer je Francetić, tvrdi Hazler, "vodio mnoge borbe protiv četnika i partizana".

Spomenik je skupina građana postavila u Slunju u lipnju 2000. godine, a uklonjen je uz pritisak domaće i međunarodne javnosti u kolovozu 2004. godine, pri čemu je uklanjanju prethodilo više međusobno suprotstavljenih prosvjednih okupljanja, uz jake snage specijalne policije.