VLADA će istražiti bi li promjena granične vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača bila učinkovita mjera za smanjenje broja teških nesreća i poginulih na hrvatskim cestama, najavljuje se u šestom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine, piše Novi list.

Na temelju tog plana dopuštena razina alkohola u krvi, koja je u Hrvatskoj 0.5 promila za sve osim za profesionalne i mlade vozače, mogla bi se smanjiti i na neku nižu razinu. 

Iz MUP-a tu informaciju zasad nisu potvrdili.

U Hrvatskoj je odredba od nula promila bila u primjeni tri i pol godine u prvom mandatu vlade Ive Sanadera, ali je ukinuta sredinom 2008. godine, s time da je ostala važiti za mlade vozače. Pojedine europske zemlje, poput Mađarske, Češke ili Slovačke, imaju baš takva ograničenja, odnosno građani za volan mogu samo s nula promila alkohola u krvi. Postoje i države koje dopuštaju 0.2 promila, poput Poljske ili Švedske.

Uvođenje detektora alkohola?

Novi list navodi i kako vlada najavljuje istraživanje učinkovitosti sustava Alcohol Interlock (detektora alkohola) i njegovog utjecaja na smanjenje broja nesreća. U zakonu bi se, ako se sustav pokaže učinkovit, najavljuje vlada, mogla predložiti obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su u više navrata sankcionirane zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Takvu bi obvezu vjerojatno mogao narediti samo sud.

Iz vlade najavljuju i da bi sukladno svjetskim smjernicama postupno uvodili sustav za nadzor brzine u vozilu koji vozače informira o njihovoj trenutačnoj brzini kretanja te ih upozorava ako voze nepropisnom brzinom.

Novost bi mogla biti i to da vlada prepusti određene ovlasti nadzora brzine jedinicama lokalne samouprave ili upraviteljima cesta, a tako bi, smatraju autori Nacionalnog plana, uspjeli sankcionirati veći broj prekršaja ograničenja brzine.

Vlada kaže da će istražiti inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da se koriste mobitelom tijekom vožnje te da će predložiti rješenje kako to provesti.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.