Vlada je obećala plaćati uhljebe po učinku. Sad je postalo jasno kakva je to laž

Vlada je obećala plaćati uhljebe po učinku. Sad je postalo jasno kakva je to laž
Foto: Index/Pixsell/Dusko Jaramaz/Patrik Macek/123rf

PLENKOVIĆEVA vlada u svom mandatu nije provela obećanu reformu državne uprave, a po svemu sudeći, neće ju ni provesti. Upravo obrnuto, sva nadanja da će prenapuhani državni aparat konačno biti plaćen po učinku raspršio je danas premijer Plenković najavom da će svim državnim i javnim službenicima ponuditi 6,12 posto povećanje plaća. Dakle, plaća se diže i onima koji su to zaslužili, ali i bezbrojnim uhljebima koji su se dograbili osiguranih plaća isključivo putem političkih i ostalih veza.

Lažno obećanje iz 2015.

Podsjetimo, još je 2015. u svom prijedlogu reforme državne uprave bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić predvidjela sustav vrednovanja rada državnih službenika, po kojem će se službenicima povećavati odnosno smanjivati plaća ovisno o rezultatima njihovog rada.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH je tada podsjetio da su predložena rješenja još 2009. prošla prvo čitanje u Hrvatskom saboru u obliku prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika. Međutim, u roku od šest mjeseci zakon nije upućen na drugo čitanje, i to u mandatu vlade u kojoj je Dalić bila ministrica financija i potpredsjednica. U sindikatu su stoga upitali zašto Martina Dalić na poziciji ministrice nije pokušala reaktivirati ovaj zakonski projekt, nego se toga sjetila tek kao nezavisna zastupnica.

Policajci zbrinuti na poseban način

Deset godina kasnije, u travnju ove godine, umjesto prvoaprilske šale, donesen je Nacionalni program reformi 2019., koji se redovito pojavljuje jednom godišnje. U ovogodišnjoj varijanti tog državnog dokumenta navodi se da je prijedlog novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika "u visokom stupnju gotovosti", ali još nije usuglašeno konačno normativno rješenje utvrđivanja radnih mjesta te način izračuna plaća za policijske službenike. Naime, s obzirom na specifičnosti njihovog posla te razvoj migrantske krize i predviđeni ulazak RH u Schengen, odlučeno je da će se policijski službenici u Zakonu regulirati na poseban način te se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova izrađuje novi prijedlog u odnosu na njih.

>> Sprema se novi zakon o uhljebima. Hoće li biti plaćeni po učinku?

Kako se dalje navodi u Nacionalnom programu reformi, zbog toga treba izraditi novu simulaciju troškova radi procjene fiskalne održivosti i prihvatljivosti potrebnih dodatnih sredstava za prevođenje svih službenika u novi sustav. Usporedno s izračunima plaća za policijske službenike, izvršit će se određene korekcije vezane uz prevođenje plaća zatečenih službenika, kao i sustav nagrađivanja najboljih službenika, navodi se u Nacionalnom programu reformi.

Još jedna godina bez reforme

I to je, eto, sve što se tiče pompozno najavljivane reforme načina nagrađivanja zaposlenih u golemom državnom aparatu. Prema prošlogodišnjem planu, pa i terminu objavljenom u sklopu e-Savjetovanja, Zakon je trebao stupiti na snagu početkom ove godine, koja je sad još malo na izmaku. 

Još je, dakle, jedna godina prošla bez ikakve reforme birokratskog aparata, iako se vlada uredno na to obavezuje već godinama. Dapače, još otprije 18 godina postoji obaveza vlade da donese uredbu kojom će propisati kriterije za nagrađivanje službenika i namještenika koji postižu natprosječne rezultate u radu. I, naravno - nikome ništa.

Na naš upit Ministarstvu rada i mirovinskog sustava obavijestili su nas da "Vlada nije odustala od donošenja tog Zakona, a iako isti u ovome trenutku nije u Planu zakonodavnih aktivnosti, može se donijeti kao neplanirani zakon tijekom 2020. godine".

"Zbog brojnih reformskih izmjena u sustavu državne uprave ne može se izvršiti simulacija troškova"

"Na predmetnom Zakonu radi se od 2018. godine, uz intenzivne međuresorne konzultacije. Nacrt prijedloga Zakona u završnoj fazi pripreme, ali se zbog brojnih reformskih izmjena u sustavu državne uprave, koje su dovele do ukidanja niza agencija, zavoda i ustanova te ustrojavanja novog Državnog inspektorata, još uvijek ne može izvršiti završna simulacija troškova primjene novog sustava", stoji u odgovoru iz kabineta resorno ministra.

Pritom u odgovoru skreću pozornost na "dodatnu činjenicu koji se pojavila u skorije vrijeme, a koja bitno utječe na donošenje predmetnog zakona", a to su zahtjevi sindikata državnih i javnih službi za dodatnim korekcijama vrijednosti koeficijenata složenosti poslova u pojedinim sektorima.

"Upravo pritisak sindikata na segmentiranu (sektorsku) korekciju koeficijenata složenosti poslova dodatno je učvrstio stav Vlade Republike Hrvatske o  nužnosti sveobuhvatne analize postojećih koeficijenta, te uspostave novoga i cjelovitog sustava plaća u javnom i državnom sektoru", zaključuje se u odgovoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Profesor Koprić: "To je prazna priča"

Za komentar događaja oko spomenutog zakona smo pitali prof. dr. Ivana Koprića s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je već ranije javno ustvrdio da bi se u prosjeku cijela uprava mogla smanjiti za 20 posto. 

"Nema nikakvog zakona u proceduri, nitko od nas još ništa nije vidio, iako se o nekom nacrtu govori od strane Martine Dalić i ljudi iz Ministarstva rada već jako dugo. Ne znam što bih komentirao. Prazna priča", bio je sažet u svom komentaru prof. Koprić.  

Što se na koncu događa s tim famoznim Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, pitali smo i Sinišu Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Alibi za neriješeno stanje u državnoj i javnoj upravi

"Taj zakon se piše od 2005. godine. U jednoj fazi je bio u saboru i prošao prvo čitanje pa nikad nije upućen u drugo čitanje. To je priča koju svaka vlast izvlači svako malo i nikako da se to finalizira. S druge strane, od 2001. godine postoji obaveza vlade da donese uredbu kojom će propisati kriterije za nagrađivanje službenika i namještenika koji postižu natprosječne rezultate u radu. Dakle, vlada ima obavezu od 2001. koju ne poštuje, a koju si je sama nametnula zakonom o državnim službenicima i namještenicima. To je uvijek alibi za neriješeno stanje u državnoj i javnoj upravi, a nikad se to ne želi dovesti do kraja", odgovorio nam je glavni sindikalac državnih službenika i namještenika.

Sindikalac nam je priznao da stvar zapinje i u sindikatima: "Mi smo protiv diskrecijskog odlučivanja"

Gdje to zapinje, pitali smo ga.

"Pa dijelom zapinje i u sindikatima", priznao je Kuhar, "jer se mi zalažemo protiv diskrecijskog odlučivanja."

"Dakle, željeli bismo da i državni službenici ocjenjuju nadređene, a s druge strane, da se to ocjenjivanje objektivizira, a ne da nekakav pomoćnik ministra može promijeniti ocjenu npr. pet nadređenih u lancu na način da on da neku drugu ocjenu i da se netko zaustavi u promicanju u plaći na deset godina. Jer ako npr. u pet godina morate imati određeni broj ocjena i netko vam ubaci dvije ocjene koje to sabotiraju, vi morate čekati novo ocjensko razdoblje od pet godina pa vam temeljem toga deset godina neće rasti plaća. Sad kad imate 0,5 posto, svake godine vam raste 0,5 po godini staža. A kad se uvede taj sustav po ocjenjivanju, neće vam rasti 0,5 svake godine, nego će rasti kad skupite određeni broj ocjena ili nakon pet godina ako imate 3 ili koliko prosječnih ocjena, a trebalo bi rasti brže za one natprosječne, možda nakon prve ili druge godine", pojašnjava Kuhar.

Dodaci na uvjete rada

Problem je još i ako se donosi zakon samo za područje državnih službi, a ne za javni sektor, napominje glavni sindikalac državnih službenika. "Time bi državni službenici temeljem tog zakona čekali pet godina da im poraste plaća, a u javnim službama će svake godine ići za 0,5 posto i neće ovisiti o ocjenama. Naravno, mi smo svjesni da ima i ljudi koji možda nisu zavrijedili tih 0,5 po godini staža ako nisu postigli nikakve rezultate. Tu treba naći rješenje. Primjerice, u Sloveniji se ljudi i nagrađuju, ali i dobivaju 0,3 po godini staža. Ima kombiniranih modela", navodi Siniša Kuhar. 

Prema zadnjem prijedlogu koji je procurio u javnost, trebali su se smanjiti dodaci na uvjete rada za neke kategorije službenika. "Trebali  su dobivati najviše do 20 posto za uvjete rada, a ljudi u MUP-u, carini i zatvorskom sustavu imaju i 30 posto i više dodatka na uvjete rada. To znači da bi se nekima smanjile plaće. To je kompleksna problematika", kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

"Politički postavljeni kadrovi u državnoj upravi će podobne kadrove ocjenjivati bolje od onih koji bolje rade"

Državni službenici obuhvaćaju široko područje zaposlenih, od "udarača pečata" do policajaca.

"Naravno, pola državne uprave je MUP", odgovara Siniša Kuhar i nastavlja: "Nas ima nekih 60.000, a samo MUP je 25.000 i ako tome dodate još 1.500 pravosudnih policajaca, carinike.... Znači, samo na uniformirane službe otpada više od pola državne uprave, a oni imaju neke specifične uvjete. I to je bio prijepor sad kod izrade zakona, hoće li MUP ući u zakon ili neće. Pa su na početku rekli da hoće pa poslije da se neće na njih primjenjivati pa sad opet da hoće... Tu i oni koji predlažu te zakone nisu sami načisto za koje se rješenje odlučiti. A mi a priori ne odbijamo mogućnost da ljudi koji bolje rade da imaju i bolje plaće. Ali bismo htjeli da je to koliko-toliko objektivno i da to ne spada u sferu diskrecijskog odlučivanja gdje će neki politički postavljeni kadrovi u državnoj upravi na taj način nekakve podobne kadrove ocjenjivati bolje od onih koji možda stvarno bolje rade."

Dakle, teško je očekivati da će biti nešto od toga?

"Ja sam član radne skupine i mi se nismo sastajali praktički u ovoj godini uopće. A ja sam svjestan da se to radi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ali u nekoj fazi to treba i u ovu širu skupinu spustiti da se tu evaluiraju ta rješenja koja su oni eventualno razradili. Budući da ih trenutno nema, ja pretpostavljam da se trenutno ništa ne radi po tom pitanju i čisto sumnjam da će se u ovoj praktički predizbornoj godini nešto dešavati", odgovara nam Kuhar, koji smatra da zakon o plaćama državnih službenika neće riješiti problem nagrađivanja u javnoj upravi jer je državnih službenika najmanje (60.000), a 180.000 je javnih službenika. "Za njih se zakon neće donijeti pa ćemo imati dva paralelna sustava, što nije dobro", smatra on.

"Što ste time riješili?"

Među javnim službenicima je, podsjetimo, oko 90 tisuća ljudi u prosvjeti, 70 tisuća zaposlenih u zdravstvu, oko 10 tisuća u socijali te slijede kultura, a potom ostale javne službe kao što su Mirovinski zavod, Hrvatski zavod za zapošljavanje...

"Dakle, jedne ćete podvrgnuti jednom režimu, i to manji dio, s time da je upitno u kojoj mjeri će tu biti MUP jer se tim zakonom predviđa da on tu ima neke posebne kućice, odnosno posebnu matricu. To znači da će se to ustvari donositi za 30.000 ljudi i što ste time riješili? Bilo bi dobro da se donese cjeloviti zakon koji će se primjenjivati na kompletnu javnu upravu, i na lokalce, i na javne službe, i na državne službe", zaključuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Na koncu cijele priče, umjesto obećane vladine reforme birokratskog aparata, koja je trebala doći na klupe saborskih zastupnika u listopadu, danas smo svjedočili političkom saltu: premijer Andrej Plenković najavio da će vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima.

Pritom je, podnoseći izvješće o radu vlade, kazao, a da pritom nije ni trepnuo, da je njegova vlada u protekle tri godine predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja. O kakvoj se laži radi, nije teško procijeniti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara