"ANALIZA Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pokazuje da je prosječan promet ostvaren u trgovinama nedjeljom niži za 41-52 posto od prometa ostvarenog u ostalim radnim danima u tjednu", rekao je premijer Andrej Plenković kada je prije tri godine prvi put predstavio ideju o neradnoj nedjelji.

>> Plenković želi zabraniti rad nedjeljom, poziva se na analizu koja ne postoji

Od ideje se odustalo tijekom koronakrize, no Plenković ju je opet aktualizirao prije nekoliko tjedana kada je rekao da bi se po prijedlogu zakona moglo raditi 16 nedjelja, od njih 52, uz iznimke  za one službe koje uobičajeno rade nedjeljom.

Ministar Filipović ima podatke Porezne uprave

Prije dvije godine dokazali smo da su premijer Plenković i tadašnji ministar Darko Horvat lagali kada su rekli da imaju analizu temeljem koje su došli do ideje o načinu promjene članka 57. Zakona o trgovini kojim se regulira rad nedjeljom. 

Kako smo saznali od novog ministra gospodarstva i održivog razvoja, temeljite analize o neradnim nedjeljama koju su trebala raditi dva ministarstva, i to gospodarstva i financija, i dalje nema, no od siječnja ove godine imaju podatke Porezne uprave koja je za potrebe izrade prijedloga zakona izradila analizu tjednog prometa u trgovini na malo za razdoblje od 2017. do 2021. 

Ne žele dati na uvid analizu 

Poklapaju li se rezultati te analize s onom koju su izmislili Horvat i Plenković, nije nam poznato s obzirom na to da nam Ministarstvo Davora Filipovića nije dalo na uvid te podatke Porezne uprave iako smo ih zatražili. Temeljni dokument, tvrde u tom Ministarstvu, za promjenu zakona o neradnim nedjeljama i dalje ostaje anketa građana iz 2019. godine!? No, krenimo redom. 

Tijekom predizborne kampanje članovi HDZ-a najavili su kako ću uvesti zakon o neradnim nedjeljama, a početkom 2020. godine tadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini. 

"Gotovo dvije godine vrlo intenzivnog analiziranja u trgovini doprinosi skorašnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini", rekao je tadašnji ministar Horvat koji je objašnjavao novinarima rezultate analize koja je pokazala da nedjelja ne treba biti radna.

Kako su nam lagali Plenković i Horvat

Šef HDZ-a i premijer Plenković rekao je te godine da je tu analizu, koju je spominjao ministar Horvat, i on vidio i pročitao. Ispostavilo se da su Plenković i Horvat bili jedini. Naime, istraživanje Indexa pokazalo je da tu analizu nisu vidjeli ni Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, predsjednica Sindikata hrvatske trgovine Zlatica Štulić, a ni u Hrvatskoj obrtničkoj komori nisu čuli za vladinu analizu. Ni predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara Denis Čupić nije znao za nju.

Nakon desetak novinarskih upita i ispunjenog zahtjeva o pravu na pristup informacijama te nakon nekoliko mjeseci inzistiranja napokon su nam iz vlade priznali da ta analiza, za koju Plenković tvrdi da ju je pročitao i da mu je dala ideju za zabranu rada nedjeljom, ne postoji. 

"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspolaže traženom analizom", glasio je konačni odgovor koji smo dobili krajem 2020. godine nakon gotovo pet mjeseci šutnje vlade i inzistiranja na odgovoru. 

Nakon toga očekivalo se da je vlada odustala od zabrane rada nedjeljom, no ta ideja ponovno je aktualizirana. 

Ideja o zabrani rada nedjeljom usred afera HDZ-a

"Novi zakon o trgovini, reguliranje rada nedjeljom. Generalna zabrana s obzirom na ekonomske i turističke okolnosti je teško ostvariva, ali ovakav prijedlog, koji je balansiran i koji je dobio podršku na razini parlamentarne većine, mislim da će jako dobro postići balans između privatnog i poslovnog života, s naglaskom na obiteljski život i na okupljanje obitelji nedjeljom, dok će 16 nedjelja godišnje omogućiti svima, osobito onima u turistički intenzivnijim krajevima, da osiguraju sve što je potrebno onima koji posjećuju Hrvatsku, ako je njihov odabir neka vrsta kupovine nedjeljom", rekao je Plenković. 

Zanimalo nas je je li vlada u međuvremenu ipak izradila analizu na kojoj bi se temeljila zabrana rada nedjeljom. 

"Šesnaest radnih nedjelja u godini po izboru trgovca predložio je stručni nositelj propisa uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine", stoji u odgovoru koji smo dobili od Filipovićeva Ministarstva. 

Zabrana rada nedjeljom je ravnoteža!?

Kako pojašnjavaju, iznimka od općeg pravila predlaže se kako bi trgovac mogao odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici, a namjera je osigurati ravnotežu radnih i neradnih nedjelja.

Inzistirali smo na odgovoru je li, u međuvremenu, ipak izrađena analiza prema kojoj bi se moglo raditi 16 nedjelja od njih 52 i može li se ta analiza dobiti na uvid. 

"Prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave, tijekom siječnja 2021. i siječnja 2022. za potrebe izrade Prijedloga zakona izrađena je analiza tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podaci za razdoblje 2017. - 2021. koji pokazuju kumulativni promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu, kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala) s posebnim osvrtom na 4 velika trgovačka centra za razdoblje 2018. – 2021.", stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva, no analizu, iako smo ju zatražili, nismo dobili na uvid. 

Imaju i anketu

U tom Ministarstvu tvrde i da su, osim analize, proveli i anketu 2019. i 2020. godine.  

"S obzirom na to da su stavovi hrvatskih građana o radu nedjeljom prikupljeni tijekom istraživanja provedenih u 2019. i 2020. na reprezentativnom uzorku građana koji u bitnome prikazuju istoznačne stavove građana i njihov negativan stav prema radu nedjeljom, u posljednjih godinu dana anketa nije rađena", stoji na kraju odgovora Ministarstva. Nisu nam naveli o kojem je reprezentativnom uzorku građana riječ.