VLADA Demokratske Republike Kongo pokrenula je natječaj za dodjelu 52 koncesijska bloka za istraživanje i bušenje nafte i plina, čime bi više od polovice teritorija moglo biti otvoreno za eksploataciju fosilnih goriva. Riječ je o regijama koje obuhvaćaju 124 milijuna hektara kopna i unutarnjih voda, uključujući neka od najvrjednijih staništa divljih životinja na planetu, piše The Guardian.

Najgore mjesto za bušenje

Prema mišljenju znanstvenika i aktivista, ovo je "najgore mjesto na svijetu za potragu za naftom". Tereni koji se nude uključuju guste prašume, tresetišta i močvare koje pohranjuju velike količine ugljika te su dom ugroženim nizinskim gorilama, bonobima i drugim rijetkim vrstama. Unatoč tome, vlada DRK-a odlučila je ponovno ponuditi ova područja nakon što je prethodni natječaj iz 2022. godine otkazan zbog slabog interesa.

"Najgore mjesto na svijetu za potragu za naftom ponovno je na aukciji", rekao je Simon Lewis s University College London, koji je vodio prvi tim koji je mapirao središnje močvare u Kongu. "Nijedna ozbiljna kompanija ne bi trebala ulagati u bušenja u šumama i močvarama DRK-a jer vjerojatno nema dovoljno nafte za komercijalnu proizvodnju, a troškovi bi bili golemi, financijski, društveni i ekološki", poručio je Lewis.

Prema izvješću organizacije Earth Insight, čak 64% teritorija obuhvaćenog natječajem prekriveno je netaknutim tropskim šumama. Ironično, plan se izravno kosi s ranije najavljenim projektom Zeleni koridor Kivu-Kinshasa – ekološkom inicijativom kojom se vlada obvezala na zaštitu okoliša. Izvješće navodi da se 72% planiranog koridora preklapa s područjima predviđenima za naftne koncesije.

Cuvette Centrale – najveće tropsko močvarno područje na svijetu – također je među regijama koje bi mogle biti otvorene za bušenje. To tresetište veličine Nepala pohranjuje 30 milijardi tona ugljika i dom je nizinskih gorila, šumskih slonova, čimpanzi i endemskih ptica.

Pritisak zbog nedostatka međunarodnog financiranja

Međunarodna zajednica prethodno je s DRK-om potpisala desetogodišnji sporazum vrijedan 500 milijuna dolara u sklopu Central African Forest Initiative (Cafi), no dosad je isplaćeno samo 150 milijuna. To je, prema izvorima, jedan od razloga zašto vlada sada traži alternativne izvore prihoda kroz eksploataciju fosilnih goriva.

Jedan izvor opisao je ovu situaciju kao "kolektivni neuspjeh", ističući da je izostanak financijskih poticaja za očuvanje šuma natjerao zemlju da se okrene nafti i plinu.

Ugroženo 39 milijuna ljudi

Osim ekoloških posljedica, predložene koncesije mogle bi imati ozbiljne društvene posljedice. Prema procjenama, čak 39 milijuna ljudi živi na tim područjima, uključujući brojne autohtone narode koji ovise o šumama i rijekama za opstanak.

"Zamislite: 39 milijuna Kongoležana… i 64% naših šuma moglo bi biti izravno pogođeno dodjelom ovih blokova", rekao je Pascal Mirindi iz organizacije Notre Terre Sans Pétrole. "I sve to dok vlada promovira ekološki koridor Kivu-Kinshasa. Gdje je tu logika? Gdje je dosljednost? Podsjećamo naše čelnike da je narod DRK-a pravi nositelj suvereniteta. Nećemo šutjeti dok se neki spremaju prodati našu budućnost", poručio je Mirindi.

Izvješće poziva vladu i međunarodne partnere da otkažu natječaj za 2025. godinu i fokusiraju se na razvojne modele koji poštuju prava lokalnih zajednica i štite okoliš. "Razvoj nafte i plina u ovim osjetljivim ekosustavima imao bi razorne posljedice za bioraznolikost, zajednice, vlasništvo nad zemljištem i globalnu borbu protiv klimatskih promjena", izjavila je Anna Bebbington iz Earth Insighta.

Vlada DRK-a do zaključenja teksta nije odgovorila na upite za komentar.